Advertise on podcast: Prvi glas

U zemlji koja je navikla na korupcijske afere sa šest ili devet nula iznosi u upitno potrošenih desetak tisuća eura ili neobičnog opravdanja dnevnice od 15 eura mogu djelovati i banalno. No, slučaj SDP-ove eurozastupnice Romane Jerković Kraljić i člana Uprave ACI-ja Ivana Heraka ukazuju na vrlo ozbiljan problem - odnos prema javnom novcu. O tome su za Prvi glas govorili Telegramovi novinari Silvana Menđušić i Matej Devčić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP395: Što je zajedničko slučajevima Romane Jerković Kraljić i Ivana Heraka?Zašto se sitno trošenje i zloupotrebljavanje javnog novca u Hrvatskoj tako često tretira kao bezazleno “kokošarenje”?Što slučajevi Romane Jerković i Ivana Heraka govore o odnosu političara i ljudi na javnim funkcijama prema javnom novcu?Kako mali slučajevi privilegiranja i lažiranja troškova mogu prerasti u ozbiljnije afere?Zašto politička i institucionalna odgovornost u Hrvatskoj tako često dolazi tek kada se pojave USKOK, policija ili sud?

Direktor Spana Nikola Dujmović tvrdi da je državna regulacija umjetne inteligencije nužna, prognozira da će na udaru prvi biti programeri, a podatkovni centar u Topuskom ocjenjuje kao potencijalnu "građevinu koja troši struju i kontaminira vodu" ako uz njega ne dođe pravi AI klaster. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP394: Postoji li mogućnost da je umjetna inteligencija već izmaknula kontroli?Koje bi mehanizme kontrole države trebale uvesti u regulaciji umjetne inteligencije?Jesu li utemeljena upozorenja Billa Gatesa o zlouporabama i „ljudima s lošim namjerama koji koriste umjetnu inteligenciju”?Podcjenjuje li svijet snagu te tehnologije, kako je nedavno upozorio istraživač iz Anthropica Jacob Coxon, koji je poručio da se tehnološki divovi „kockaju s našim životima”?Na kojim su poljima pozitivni smjerovi najvidljiviji?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina u Prvom glasu analizira rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se HDZ BiH nakon osam godina vratio u Predsjedništvo. Prema njegovoj ocjeni, Hrvati su dobili svog člana Predsjedništva, ali je HDZ time ostao bez glavnog argumenta kojim je godinama opravdavao vlastitu politiku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP393: Što povratak HDZ-a BiH u Predsjedništvo znači za odnose Hrvata i Bošnjaka?Zašto Bošnjaci ovaj put nisu izabrali hrvatskog člana Predsjedništva?Zašto se Dragan Čović nije sam kandidirao?Može li Darijana Filipović izaći iz Čovićeve sjene?Hoće li novo Predsjedništvo pomilovati Milorada Dodika?Želi li Dodik doista secesiju Republike Srpske i može li je ostvariti uz pomoć Trumpa, P****a i Vučića?Kako je SDA uvjerljivo pobijedila, a Bakir Izetbegović ponovno izgubio?

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu  u Prvom glasu govori o parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada, koje naziva najneizvjesnijima u posljednjih četrnaest godina. Na 26. godišnjicu pada Slobodana Miloševića objašnjava zašto Peti oktobar nije bio revolucija nego obrana demokracije i može li se taj scenarij ponoviti s Aleksandrom Vučićem. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP392: Zašto su ovi izbori u Srbiji referendum o demokraciji, a ne izbor između političkih opcija?Postoji li opasnost od izborne krađe na sam dan glasanja?Hoće li Vučić mirno otići ako izgubi i može li Srbija postati Bjelorusija?Što se zapravo dogodilo 5. listopada 2000. i zašto je Milošević pao?Može li studentska vlast brzo očistiti institucije nakon Vučića?Zašto Vučić nakon četrnaest godina odjednom traži debatu?Pomaže li velika izlaznost doista studentskoj listi?

Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac u Prvom glasu analizira pravne i političke aspekte trodnevnog štrajka ZET-a i Holdinga u Zagrebu. Sud je štrajk proglasio nezakonitim, odvođenje otpada krenulo je u srijedu popodne, a od četvrtka ujutro ZET normalno vozi. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP391: Mogu li organizatori štrajka dobiti otkaz?Kako je sud obrazložio svoju odluku kojom je sud proglasio nezakonitim?Jesu li sindikati mogli u štrajk krenuti opreznije?Je li gradska vlast dobila PR bitku i po koju cijenu?Stoji li HDZ iza štrajka?

"Ovisnici smo o politici. Naši životi i likovi o kojima radimo filmove ovisnici su o politici. Pisali smo o politici tamo gdje se ona dodiruje s našim svakodnevnim životom”, kaže redatelj Rajko Grlić uoči zagrebačkog predstavljanja knjige Jesi li snimio ovo? koju supotpisuje s Goranom Markovićem. KNJIGU 'JESI SNIMIO OVO' RAJKA GRLIĆA I GORANA MARKOVIĆA MOŽETE KUPITI OVDJE. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP390: Što je autore i dugogodišnje prijatelje potaknulo na javnu prepisku?Koji je politički kontekst koji opisuju?Zašto vjeruje da ružna vremena vape za komedijama?Bi li danas bilo moguće snimanje političkog dokumentarca poput filma Novo, novo vrijeme?Koga smatra najzanimljivijim protagonistom hrvatske političke scene?Zašto ne vjeruje u dobar ishod izbora u Srbiji?Što smatra najporaznijim rezultatom Trumpove vladavine?

Ovo je razdoblje već prelomilo što se tiče Andreja Plenkovića. Ostaje samo pitanje kako će HDZ kao stranka razriješiti tu situaciju", kaže u Prvom glasu profesor i politički analitičar Ivan Rimac koji tvrdi da će problem otpada kao tema potrajati do izbora jer Hrvatska nema nijednu spalionicu, a cementare su samo ad hoc rješenje. Vlada će, očekuje, otpad prebacivati s mjesta na mjesto, što će izazivati nove akcije građana. Štrajk u Zagrebu, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je javnost je za sada uz gradonačelnika Tomislava Tomaševića, ali bi gomilanje smeća moglo promijeniti raspoloženje. Državnoj vlasti zamjera da Zagreb ne smatra dijelom Hrvatske. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP389: Kakav je odnos javnosti prema štrajku u Zagrebu i kakav ishod očekujete za zagrebačku gradsku vlast?Postoje li indicije da iza štrajka stoji rukopis HDZ-a?Može li se premijer Plenković oporaviti od afere s opasnim otpadom u Lici te zašto bi ta tema mogla trajati do izbora?Je li vjerojatna rekonstrukcija Vlade?Nakon što su Na Markovu trgu su predstavljeni planovi koalicije SDP-a i Možemo!, što su moguće zamke u usklađivanju programskih točaka koalicije?Je li, kako to tvrdi Siniša Hajdaš Dončić, ta koalicija "čvršća od betona"?

Zorana Baković, opisnica ljubljanskog Dela i jedna od najboljih poznavateljica Kine u regiji, u Prvom glasu analizirala je susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Washingtonu. Njezin zaključak je jasan: Xi je natjerao Ameriku da prizna Kinu kao ravnopravnu silu, ali nijedno bitno pitanje nije riješeno. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP388:  Tko je inzistirao na raskošnom protokolu i zašto je on bio važniji od sadržaja summita?Može li Kina bez Amerike i može li Amerika bez Kine?Je li Trump promijenio američku politiku prema Tajvanu?Zašto Peking američki rat s Iranom vidi kao udar na Kinu?Što poruka o zajedničkoj borbi protiv Japana u Drugom svjetskom ratu znači za američko-japanski vojni savez?Zašto Kinezi upozorenja američkih tech lidera o opasnostima umjetne inteligencije vide kao pokušaj da ih se uspori?Mogu li se Washington i Peking dogovoriti oko regulacije umjetne inteligencije?

U Zagrebu ovog ponedjeljka ne voze tramvaji ni autobusi, niti se odvozi smeće - više od devet tisuća radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a stupilo je u štrajk kakav grad ne pamti. U izvanrednoj epizodi Prvog glasa novinar i komentator Telegrama Jasmin Klarić tvrdi da iza štrajka stoji politika i da HDZ, u pokušaju da zadrži vlast u Hrvatskoj, neće prezati od toga da Zagreb ostavi zatrpan smećem. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP387: Je li Tomašević kriv za nezapamćeni štrajk u Zagrebu?Jesu li zahtjevi sindikata od 12 i 13 posto realni u odnosu na inflaciju?Zašto se u štrajk krenulo bez štrajka upozorenja i bez dogovorenog nužnog minimuma?Stoji li HDZ iza blokade Zagreba?Kako Tomašević zasad prolazi na testu i što ga čeka ako štrajk potraje?Je li ovo početak dugog niza štrajkova pred parlamentarne izbore?Zašto je reakcija zagrebačkog HDZ-a znakovita?

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Prvom glasu predstavlja rezultate velikog istraživanja o političkoj kompetenciji srednjoškolaca, a brojke koje iznosi su alarmantne. Osamdeset posto mladih bi izašlo na izbore, no manje od polovice ih zna tko je premijer, a više od polovice smatra da je homoseksualnost bolest ili poremećaj. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP386: Koliko mladi uopće znaju o politici?Zašto je homofobija među srednjoškolcima porasla u odnosu na prethodna istraživanja?Kako se dramatično promijenio odnos mladih prema strancima?Tko je odgovoran za ovakve stavove: obitelj, škola, Crkva, politika ili društvene mreže?Zašto šutе poslodavci kad su strani radnici napadnuti?Zašto polovica mladih ne želi zabranu pozdrava Za dom spremni, a više ih je za zabranu petokrake nego ustaških simbola?Gdje se mladi informiraju i zašto su TikTok i Instagram potisnuli sve ostale medije?

Vladimir Arsenijević, jedan od najcjenjenijih srpskih pisaca i aktivist kojeg su ovog ljeta pretukli zbog pokušaja organiziranja komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici, u Prvom glasu kaže i da ni potencijalni odlazak Aleksandra Vučića neće suštinski promijeniti Srbiju, premda je, kaže nužno i dobro da Vučić ode. Studentski pokret, tvrdi, baštini isti ultranacionalizam kao i vlast koju želi srušiti. Arsenijević govori o Ratku Mladiću, Srebrenici, suočavanju s prošlošću i regionalnoj književnoj sceni. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384: Je li Vučićeva Srbija doista država isprepletena s mafijom?Zašto mladi u Srbiji ne pružaju otpor državnim dogmama, nego ih brane?Kako tabloidi poput Informera oblikuju ono što Srbija misli o sebi i o susjedima?Po čemu se Studentska lista razlikuje od SNS-a kad je riječ o Kosovu, EU-u i devedesetima?Što se dogodilo Arsenijeviću i njegovim suradnicima na velikom prosvjedu 15. ožujka?Kako je Ratko Mladić postao mit i zašto je većina mladih mislila da je mrtav dok je još bio živ?Zašto srpske knjige ne stižu do hrvatskih knjižara?

"Uskok je od HNS-a zatražio dodatnu dokumentaciju u sklopu izvida o navodno neosnovanim isplatama provizija vezanima uz sponzorske ugovore,  a prema informacijama iz više neovisnih, no još uvijek neslužbenih izvora, u središtu sumnji nalazi se veliki ugovor vrijedan 80 milijuna eura”, kaže novinarka Indexa Ana Raić. Za Prvi glas Raić analizira sve aspekte USKOK-ovog upada u HNS, kao i nagodbu Josipe Pleslić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384: Kakvu dodatnu dokumentaciju su istražitelji zatražili od HNS-a?Istražuju li provizije za navodno dobro ugovorene sponzorske poslove koje iznose 10 posto vrijednosti ugovora?Što je bio okidač zbog čega je USKOK pokrenuo provjeru poslovanja HNS-a?Kako je sporni sponzorski ugovor o kojem se govori došao pred tijela HNS-a i što je točno zaključeno?Zašto je braniteljica otkazala punomoć Vedranu Pavleku?Kako je izračunata kazna za Josipu Pleslić, ranije Rimac, te je li preblaga?

Srpski politolog Aleksandar Ivković za Prvi glas otkriva zašto Aleksandar Vučić ovog puta ulazi u izbore bez sigurne pobjede i zašto bi 25. listopada kada će se održati izvanredni parlamentarni izbori mogao biti prekretnica za Srbiju. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP383: Kakav je stvarni odnos snaga između Vučićeve liste i studenata kad se javne ankete ne mogu smatrati vjerodostojnima?Zašto se Vučić uopće odlučio raspisati izbore ako ne pobjeđuje?Tko diktira teme kampanje – vlast ili studenti?Kakva je politička i demografska slika birača s obje strane?Kakav je odnos studentske liste prema Kosovu i Europskoj uniji?Tko je zapravo Ilija Srdanović i je li on kandidat za premijera?Hoće li izbori biti fer i što se događa ako jedna strana odbije priznati rezultat?

Vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas Marko Babić u Prvom glasu komentira pobjedu krajnje ljevice i krajnje desnice na lokalnim njemačkim izborima i potop na nacionalnoj razini vladajućeg CDU-a. Razgovaramo i o ruskoj prijetnji Europi u trenucima kada zapadne obavještajne službe upozoravaju da će se ruski hibridni rat intenzivirati. Do kuda je Putin spreman ići? AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE!  Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP382: Nestaje li njemački mainstream nakon nove pobjede AfD-a?Zašto je strategija sanitarnog kordona ojačala AfD, a ne oslabila?Može li AfD na saveznoj razini sam sastaviti vladu i što bi to značilo za odnose s Rusijom?Priprema li se Europa za širi sukob s Rusijom ili je hibridni rat realniji scenarij?Može li Europa bez SAD-a osigurati vlastitu obranu i koliko bi to koštalo?Ima li Trumpovo posredovanje u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije perspektivu?

Umjetna inteligencija bi nas, prema riječima bivšeg istraživača Anthropica Jacoba Coxona, mogla sve pobiti do kraja desetljeća. Koliko je ta prijetnja stvarna, a koliko marketinški trik pred izlazak Anthropica na burzu, geopolitički pokušaj zauzdavanja Kine ili pokušaj velikih kompanija da uspostave regulaciju kakva im paše? Za Prvi glas govori stručnjak za umjetnu inteligenciju Aco Momčilović. AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE!  Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP381: Je li Coxonov apokaliptični tvit ozbiljno upozorenje struke ili PR priprema za IPO Anthropica?Koliko je vjerodostojan glasnogovornik "kraja svijeta" koji je u struci proveo tek nekoliko mjeseci?Postoji li već danas egzistencijalni rizik od AI-ja ili tek razina "katastrofalnog rizika"?Što pokazuju eksperiment sa spajalicama i incident s Hugging Faceom o gubitku kontrole nad modelima?Gubimo li kontrolu nad umjetnom inteligencijom postupno, a da to i ne primjećujemo?Zašto najveće AI kompanije same traže regulaciju – i je li to iskreno ili strateško?Što Trumpova izjava o "ultrainteligentnom predsjedniku" zapravo otkriva o prioritetima SAD-a?