Advertise on podcast: Povijesne kontroverze

Od 1945. do 1990. u Hrvatskoj je 27. srpnja slavljen kao „Dan ustanka naroda Hrvatske“. To je promijenjeno odlukom nove hrvatske vlasti 1991., koja je dotadašnji državni blagdan zamijenila Danom antifašističke borbe, za čiji je dan obilježavanja određen 22. lipnja. Iako je gotovo dvadesetak godina „Dan ustanka naroda Hrvatske“ bio gotovo zaboravljen, u proteklih nekoliko godina ta problematika opet je postala zanimljiva javnosti zbog obnovljenih proslava tog nekadašnjeg državnog blagdana i s njima povezanim javnim raspravama. Što o događajima iz srpnja 1941. govori historiografija i jesu li ti događaj temelj hrvatskog antifašizma razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom. Epizoda je premijerno emitirana 3. studenog 2016. na HR3.

Nedavno preimenovanje Ulice Filipa Lukasa i još nekoliko drugih ulica u Zagrebu izazvalo je brojne rasprave u javnosti o liku i djelu Filipa Lukasa — geografa, profesora, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, i jedne od najzagonetnijih figura hrvatske intelektualne povijesti 20. stoljeća. Za jedne – ugledni znanstvenik, domoljub i kulturni vizionar; za druge – ideolog isključivog hrvatstva i intelektualni suputnik režima NDH. Tko je zapravo bio Filip Lukas? Je li njegovo djelovanje bilo izraz nacionalne samosvijesti ili ideološke zatvorenosti? Kakv je bio njegov odnos prema Židovima i Srbima, a kakav prema Anti Paveliću? O tim i drugim pitanjima raspravljat ćemo u novoj epizodi emisije „Povijesne kontroverze“, u kojoj gostuje dr. sc. Mario Jareb.

U današnjoj emisiji bavimo se manje poznatim, ali iznimno važnim poglavljem Domovinskog rata – sudbinom nesrpskog civilnog stanovništva na okupiranom području bivše općine Vukovar između 1992. i 1998. godine. Naš sugovornik je povjesničar dr. sc. Slaven Ružić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor istraživanja koje otkriva razmjere progona, ubojstava i sustavnog terora kojem su bili izloženi Hrvati, Rusini i drugi narodi na području pod okupacijskom srpskom upravom. Govorit ćemo o ulozi paravojnih postrojbi, neistraženim zločinima, ulozi međunarodne zajednice te o važnosti daljnjeg istraživanja i pamćenja tih tragičnih događaja.

Što se u vrijeme tranzicije iz socijalizma u višestranačje događalo na prostoru zapadne Slavonije? Kako su djelovali tamošnji lokalni srpski političari prema novoj demokratski izabranoj vlasti Republike Hrvatske i koji su bili uzroci srpske pobune na tom području? Kako je i zašto došlo do stvaranja tzv. SAO Zapadne Slavonije, u kakvom je odnosu vodstvo te tvorevine bilo s vodstvom pobunjenih Srba u Kninu i na području istočne Slavonije, a u kakvom s političkim vrhom u Beogradu? Kako je provođena okupacija teritorija Republike Hrvatske, a što se dogodilo sa srpskim stanovništvom nakon oslobođenja dijela toga područja u operacijama „Orkan-91“, „Otkos-10“ i „Papuk-91“ samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Janjom Sekulom.

Matija (Ambroz) Gubec bio je podanik F. Tahija na stubičkom vlastelinstvu te je sudjelovao u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koje je prethodilo izbijanju bune vođa seljačke bune 1573. godine. Iako je Matija Gubec postao simbolom seljačkog otpora i borbe za pravednije društvo, postoje teorije koje dovode u pitanje njegov identitet, čak i samo njegovo postojanje kao povijesne ličnosti, a u historiografiji se i sama seljačka buna interpretira na različite načine. Tko je stvarno bio Matija Gubec? Je li seljačka buna bila samo izolirani incident usmjeren protiv feudalne tiranije, ili je ona posljedica dubljih i kompleksnijih političkih odnosa i kakav je utjecaj ona imala na daljnju hrvatsku povijest, neka su od pitanja o kojima razgovaramo s dr. sc. Vedranom Klaužerom.

Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tijekom petoljetke? Na navedena i brojna druga pitanja odgovore daje izložba Ideologija i planska industrijalizacija 1947. – 1952. otvorena 6. veljači u Muzeju grada Zagreba, a u današnjoj emisiji o izložbi i temi industrijalizacije razgovaramo s mr. sc. Goranom Arčabićem.

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim bitkama Domovinskoga rata. O ratnom putu karlovačkih tenkista i izazovima koji stoje pred povjesničarima u istraživanju Domovinskoga rata govore dr. sc. Darjan Godić i dr. sc. Jakša Raguž.

Tenkovi pružaju mobilnu vatrenu moć i visoku razinu zaštite, što ih čini ključnim za ofenzivne i obrambene vojne operacije. Njihova prisutnost na bojištu može imati i snažan psihološki učinak u ratnim zbivanjima. Tenkovske postrojbe imale su i u Domovinskome ratu veliku ulogu. Jedna od takvih je i Karlovačka oklopno-mehanizirana postrojba koja je u raznim formacijama sudjelovala u brojnim važnim bitkama Domovinskoga rata. O ratnom putu karlovačkih tenkista i izazovima koji stoje pred povjesničarima u istraživanju Domovinskoga rata govore dr. sc. Darjan Godić i dr. sc. Jakša Raguž.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“. U prethodnoj epizodi poslušali smo izvatke iz dijela izlaganja na ovome okruglom stolu i zaustavili smo se na razdoblju revolucije 1848. godine, kada je došlo i do otvorenog rata između Hrvata i Mađara. U ovom nastavku Povijesnih kontroverzi poslušajmo što su prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer rekli o razdoblju neoapslolutizma i Hrvatsko ugarskoj nagodbi sve do raspada zajedničke države 1918. godine. Epizoda je premijerno emitirana 3. veljače 2026. na HR3.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nalazile u okviru Habsburške Monarhije. Sa željom podrobnijeg međusobnog razumijevanja, a poglavito jasnijeg viđenja tog turbulentnog razdoblja, 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao je II. okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“ na kojem su učestvovali prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer. Raspravom je moderirala dr. Ana Mladenovics, ravnateljica Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu. U sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušat ćemo dijelove zanimljive rasprave koja se razvila na ovome okruglome stolu.Epizoda je premijerno emitirana 27. siječnja 2026. na HR3

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana interdisciplinarna znanstvena konferencija, a u Tehničkom muzeju Nikola Tesla postavljena je izložba, a potom objavljena je i knjiga "Dva stoljeća železnice u svijetu" dvojice autora dokora Josipa Kajenića i profesora dokora Borne Abramovića. O ključnim inovacijama, o tehnološkim i društvenim prekretnicama, o globalnom razvoju željezničkih mreža, ali i o tome kako se hrvatska željeznica uklapa u taj dvostoljetni narativ razgovaramo s profesorom doktorom Bornom Abramovićem. Epizoda je premijerno emitirana 20. siječnja 2026. na HR3.

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleooradiološka radionica na Kliničkom-bolničkom centru u Zagreb pod vodstvom dr. sc. Mislava Čavke na kojoj su se bioarheolozi i antropolozi upoznali s primjenom radioloških tehnika. Uz brojne zanimljive teme, posebnu pažnju povjesničara privukle su teme o rekonstrukciji lica iz prošlosti na temelju posmrtnih ostataka. Stoga, o paleoradiologiji i rekonstrukciji lica iz prošlosti u današnjoj emisiji razgovaramo s doktorom Mislavom Čavkom, doktoricom Natašom Šarkić i doktorom Fabijem Kavalijem. Epizoda je premijreno emitirana 13. siječnja 2026. na HR3.

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata u mir ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim okvirima. O tome kako je došlo do temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu koji su bili ključni akteri procesa kako je izgledala suradnja između hrvatskih vlasti, srpskih predstavnika i međunarodne zajednice, te koje su bile političke, društvene i demografske posljedice mirne reintegracije. Razgovaramo s doktoricom Anom Holjevac Tuković. Epizoda je premijerno emitirana 25. studenog 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se metodološkim standardima vode, gdje je granica između činjenice i interpretacije, kakve su političke i društvene reakcije na fact checking. Te ćemo razmotriti kakav učinak ovakvi projekti imaju na razumijevanja prošlosti, posebno u područjima koja su opterećena prijeporima, manipulacijama ili ideološkim interpretacijama. O tim pitanjima te posebno o ulozi projekta CroFacta u suvremenom hrvatskom medijskom prostoru, odgovore ćemo tražiti s voditeljima i suradnicima projekta CroFacta Ankicom Šunjić Matković, Julijom Barunčić Pletikosić i Filipom Hameršakom. A u emisiju će nam se svojim komentarom javiti doktor znanosti Branimir Janković, izvanredni profesor sa Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 6. siječnja 2026. na HR3.

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zagreb danas bio nezamisliv. Stoga ćemo u današnjoj emisiji s velikim meštrom družbe profesorom doktorom Mislavom Grćem te povijesničarem doktorom znanosti Krešemirom Reganom govoriti o povijesti družbe, njezinoj ulozi kroz burno 20. stoljeće, o tome što znači čuvati tradiciju u 21. stoljeću, ali i o tome kako se družbu doživljava u javnosti.Epizoda je premijerno emitirana 9. prosinca 2025. na HR3.