Advertise on podcast: Povijesne kontroverze

U ovotjednoj epizodi nastavljamo prošlotjedni izvještaj i razgovor o zborniku radova posvećenom Dinku Šokčeviću – hrvatskom i mađarskom povjesničaru čije je djelovanje na historiografskom i kulturološkom planu ojačalo veze između hrvatskog i mađarskog naroda. Naslov zbornika „Doma u obje domovine“ zapravo ponajbolje opisuje život i djelovanje Dinka / Denesa Šokčevića jer on djeluje jednako aktivno ii u hrvatskoj i u mađarskoj znanstvenoj zajednici. Stoga ćemo danas poslušati izvatke sa predstavljanja zbornika održanog 18. svibnja 2026. u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 13. listopada 2026. na HR3.

Vjernim slušaocima ove emisije poznato je da smo se u Povijesnim kontroverzama već više puta vraćali temama iz prošlosti hrvatsko-mađarskih odnosa. Povezanost hrvatskog i mađarskog kulturnog prostora neosporna je činjenica o kojoj svjedoči više od 800 godina povijesti u zajedničkoj državi. No, osim tih povijesnih veza Hrvatsku i Mađarsku danas povezuju brojne druge kulturne, gospodarske i političke spone. Iza tih veza uvijek stoje neke konkretne osobe – ljudi koji stvaraju, održavaju i omogućuju vlastitim djelovanjem  postojanje tih međunarodnih veza. U povijesti hrvatskog i mađarskog naroda bilo je mnogo takvih osoba, a Hrvati i Mađari često su imali (i još uvijek imaju) podijeljena i suprotstavljena mišljenja o njima – sjetimo se samo Dragutina (Karolya) Khuena Hedervaryja ili banova iz roda Erdödyja, Šokčevića ili Zrinskih. No, osim takvih, kontroverznih, primjera postoje i oni drugi koji jasno svjedoče o širini i dubini hrvatsko-mađarske povezanosti, a hrvatska javnost nažalost često nije s njima upoznata. Takav primjer u našoj suvremenosti je povjesničar, diplomat i kulturni pregaoc Dinko Šokčević kojemu su u povodu njegova odlaska u mirovinu 2025. godine hrvatske i mađarske kolege povjesničari organizirale pisanje zbornika zahvale pod nazivom „Dom(a) u obje domovine“. Hrvatsko predstavljanje zbornika održano je 18. svibnja 2026. u mađarskom Institutu Liszt u Zagrebu. U predstavljanju Zbornika sudjelovali su dr. sc. Anna Mladenovics, dr. sc. Damir Karbić, dr. sc. Szabolcs Varga, dr. sc. Sandor Bene, Lea Kovacs i dr. sc. Stipica Grgić. U svojim govorima oni su se osvrnuli na život i djelovanje dr. sc. Dinka Šokčevića. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati isječke govora predstavljanja zbornika radova “Dom(a) u obje domovine” posvećenog životu i djelu dr. Dinka Šokčevića. Epizoda je premijerno emitirana 6. listopada 2026. na HR3.

Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u operaciji "Oluja" razgovaramo s doktorom znanosti Ivanom Radošem. Epizoda je premijerno emitirana 30. lipnja 2026. na HR3.

Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak stranica donosi veliku priču o demografskoj povijesti Hrvatske. Epizoda je premijerno emitirana 23. lipnja 2026. na HR3.

U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan granica i opsega hrvatske historiografije i hrvatske povijesti. Krstionica je često središnji eksponat na izložbama posvećenim hrvatskom ranom srednjem vijeku, no postoje i drugačija mišljenja, koja ju isključuju iz korpusa hrvatske kulturne baštine. O svemu tome govorila je prof. Mijana Matijević Sokol u svom predavanju održanom u sklopu zatvaranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“. Stoga, u ovotjednoj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušajmo nastavak i zaključak tog zanimljivog i kontroverznog predavanja održanog 5. ožujka 2026. godine u prostorijama Galerije Klovićevi dvori.Epizoda je premijerno emitirana 16. lipnja 2026. na HR3.

Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne treba vezati uz početke kršćanstva na hrvatskim prostorima nije minula – štoviše o ovoj temi se raspravlja ne samo u znanstvenim krugovima nego i putem drugih javnih medija. Ipak, prilikom organiziranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ upravo je Višeslavova krstionica postala jedan od središnjih eksponata, a u dočetku trajanja ove izložbe organizirano je i posebno predavanje o ovome krsnome zdencu. O povijesti Višeslavove krstionice i proturječnim tezama unutar historiografije, govorila je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u svom predavanju naslovljenom „Sub tempore Vvissaclavo dvci: krsni zdenac Hrvata” koje održano 5. ožujka 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove tog zanimljivog i kontroverznog predavanja, kao i komentare drugih istraživača. Epizoda je premijerno emitirana 9. lipnja 2026. na HR3.

Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomnicama 20. stoljeća? Kako su doživjeli raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države – kao oslobođenje, prijelaz ili gubitak? Kakva je bila dinamika Drugog svjetskog rata na prigorskom prostoru, koje su društvene skupine bile zahvaćene nasiljem i represijom te kako su se lokalne zajednice nosile s poslijeratnim političkim i društvenim transformacijama? O tim i brojnim drugim temama razgovaramo s dr. sc. Domagojem Novoselom, koji će nam, približiti slojevitu i često nedovoljno istraženu povijest Zagrebačkog prigorja – prostora koji, iako u sjeni metropole, predstavlja važan ključ za razumijevanje šire hrvatske povijesti 20. stoljeća. Epizoda je premijerno emitirana 2. lipnja 2026. na HR3.

Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada, podignuta po projektima Viktora Kovačića. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova mnogobrojni će umjetnici nastaviti tim putem (poput arhitekta Stjepana Podhorskog) oblikujući vizualni jezik koji se i danas doživljava kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. O razvoju, sudbini i tragovima toga arhitektonskog stila, dotičući različite povijesne kontroverze, govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović u svom predavanju naslovljenom „Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća” koje održano 23. veljače 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 26. svibnja 2026. na HR3.

18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorskim posjedima i ostala ključan čimbenik na istočnoj obali Jadrana. U takvim okolnostima, obilježenima politikom opreza i neutralnosti u velikim europskim sukobima, posebno mjesto zauzimale su informacije, njihovo prikupljanje, analiza i upotreba. O tome kako je funkcionirala mletačka tajna služba i kakvu je ulogu imala na području istočnojadranske obale razgovaramo s doktorom znanosti Filipom Novoselom s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 19. svibnja 2026. na HR3.

U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći u međunarodnom intervencionizmu i izbornom inženjeringu ili se radi o neopravdanom separatizmu? Je li hrvatska samouprava bila pokušaj zaštite političke ravnopravnosti ili čin destabilizacije države? Kakvu je ulogu u tome imala međunarodna zajednica – osobito OHR i OESS? I gdje su granice između međunarodnog nadzora i političke dominacije? O tim pitanjima danas razgovaramo s politologom dr. sc. Ivanom Pepićem. Epizoda je premijerno emitirana 5. svibnja 2026. na HR3.

Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka. Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu, časti, društvenoj hijerarhiji i borbi malog čovjeka protiv samovolje moćnika. O važnosti Vinodolskog zakona kao pravnog, jezičnog i kulturnog spomenika, te o tome što nam on govori o "malim" ljudima i njihovim životnim brigama u srednjem vijeku, razgovaramo u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi. Naša gošća je prof. dr. sc. Mirela Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Epizoda je premijerno emitirana 28. travnja 2026. na HR3.

Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najglasnijih kritičara jugoslavenske ideologije? Kakvu je političku viziju nudio za Hrvate u Kraljevini SHS, kako je kritizirao zapadne zagovaratelje Jugoslavije te kako je tumačio sukob civilizacija između Zapada i Istoka? Kakav je bio njegov odnos prema komunizmu i fašizmu i tko je odgovoran za njegovu tragičnu smrt 1931. godine zbog koje su glas podignuli čak i ljudi poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna. O Šufflayevu životu i djelu, kao i o njegovoj kasnijoj percepciji u hrvatskom društvu i politici razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Tomislavom Kardumom. Epizoda je premijerno emitirana 21. travnja 2026. na HR3.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz toga predstavljanja, te naposljetku čuti komentar voditeljice projekta dr. sc. Teodore Shek Brnardić o rezultatima rada na projektu na polovici projektnog razdoblja. Ova inačica epizode nikad nije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emisije.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz toga predstavljanja, te naposljetku čuti komentar voditeljice projekta dr. sc. Teodore Shek Brnardić o rezultatima rada na projektu na polovici projektnog razdoblja. Epizoda je premijerno emitirana 14. travnja 2026. na HR3.