Advertise on podcast: Viza

Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, široka prosvjedna platforma Studentska lista poslala je dugogodišnjeg državnog vođu Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku u oporbu nakon 14 godina. No, kojim smjerom će povesti državu nakon što su ispunili svoj glavni cilj - smjenu vlasti? Nakon Viktora Orbana i Aleksandra Vučića, izraelski premijer Benjamin Netanyahu mogao bi postati treći politički dinosaur koji je ove godine izgubio vlast. Ali nijedna strana nema dovoljno mandata za sastavljanje vlade. Oporbeni blok mogao bi to postići koaliranjem s arapskim strankama, no pitanje je koliko je to realna opcija. Aktualni predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva izabran je četvrti put za predsjednika. U drugom krugu izbora pobijedio je Flávija Bolsonara, sina bivšeg krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, koji je nakon izbora - pobjegao u SAD. Poslije vikenda velikih prosvjeda, Francuska očekuje - vikend velikih prosvjeda i nacionalni štrajk za tjedan dana. Tko je odgovoran za to stanje? Iako su nedavni izbori u njemačkim saveznim zemljama pokazali priličnu eroziju povjerenja mladih u tradicionalne stranke, oni dosada nisu organizirano izašli na ulice poput svojih vršnjaka u Francuskoj ili primjerice u Albaniji ili Srbiji. O tome što bi tome mogao biti razlog govori naš suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Razgovor finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahr Størea s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izazvalo je negodovanje pojedinih europskih kolega poput danske premijerke Mette Frederiksen. Sve to uoči trostranih razgovora u Abu Dabiju najavljenih za početak sljedećeg mjeseca. Istodobno, baltičke zemlje ističu kako su svakodnevno izložene ruskim hibridnim prijetnjama, kao i zemlje zemljopisno blizu Rusiji. Milorad Dodik ponovno napada novinare, dok BiH pada na listi indeksa slobode medija Reportera bez granica. BiH godinama najavljuje reforme na tom području, ali još ih nije provela - donosi dopisnik Ivan Katavić. Urednica: Jelena Maštruko

U VIZI govorimo o prosvjedima diljem Europe; u Francuskoj, Belgiji, Portugalu, Italiji i Albaniji. Podrobnije o francuskim prosvjedima razgovarali smo s bivšim diplomatom i dopisnikom iz Pariza Mirkom Galićem. Najavljujemo izbore u Srbiji. Vladajuća Srpska napredna stranka i njezin kandidat za premijera Aleksandar Vučić imaju najozbiljnijeg protivnika otkad su prije 14 godina preuzeli vođenje države. Govorimo i o ambicijama BiH za približavanje NATO-u. Iz Sarajeva se javio dopisnik Ivan Katavić. Deset godina nakon Brexita čini se da Otok ponovno skreće na put približavanja uniji, pa možda čak i novog zahtjeva za članstvom. Urednica: Ivanka Zorić

Donosimo najnovije u diplomatskom sukobu na relaciji Kijev-Washington. Burne su reakcije iz Njemačke o posjetu bivšeg kancelara Putinu za njegov rođendan. Govorit ćemo i o svjetskim sukobima u Saudijskoj Arabiji te što se događa između Eritreje i Etiopije. Najavljujemo glavne teme Europskog vijeća. Kako Bosna i Hercegovina napreduje u iskorištavanju sredstava iz Plana za Zapadni Balkan i zašto ne. Promjena izbornog zakona u Italiji - za stabilniju političku situaciju ili potez vladajućih da lakše ondje i ostanu? Urednik: Braslav Bradić

Je li opravdan optimizam koji se osjeća nakon izbora u Bosni i Hercegovini i što za Hrvate u toj zemlji znači da napokon imaju svoju predstavnicu u predsjedništvu BiH. Što je donio sastanak na vrhu MED 9? Zašto su Francuski učenici i studenti na ulicama? Zašto su nezadovoljni španjolski građani, gdje je premijer Pedro Sanchez raspisao prijevremene izbore? Kako se i zašto Europa priprema za hibridne napade? Koliko su realne ideje britanskog premijera o povratku Ujedinjenog kraljevstva u Europsku uniju? Urednica: Jelena Mikovčić

Ovog tjedna deseti su opći izbori u BiH. U prvom planu kampanje su nacionalne teme. S terena se javio dopisnik Ivan Katavić. I Srbija se priprema za izbore, i to prijevremene. Glavna bitka bit će između Aleksandra Vučića i studentske liste, nastale iz dvogodišnjih studentskih protesta. Kineski predsjednik Xi Jinping, uz veliko zanimanje javnosti posjetio je Washington. Na Bliskom istoku hutisti i dalje napreduju u svojoj misiji kontrole ključnog tjesnaca Bab el-Mandaba. Umjetna inteligencija i dalje se navodno odmetnula te napada strane vlade. Švicarska neutralnost neće se postrožiti - rekli su na referendumu građani te zemlje. Za kraj: političke poruke pape Lava XIV. Urednica: Ivanka Zorić

Na marginama jesenskog zasjedanja opće skupštine UN-a New Yorku potpisan je sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda koji bi trebao smiriti napetosti nakon prijetnji Trumpa da će preuzeti Grenland. EU i Kanada pripremaju pravni okvir za tješnje partnerstvo koje je Ursula von der Leyen najavila kao pridruženo članstvo uniji. U Njemačkoj su na izborima u dvjema saveznim državama kršćanski demokrati kancelara Merza pretrpjeli težak poraz, osobito u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju gdje nisu uspjeli niti prijeći izborni prag. Nakon posljednjih vojnih operacija, jemenski hutisti postaju sve veća prijetnja prometu Crvenim morem. Govorimo i o završnici predizborne kampanje u BiH. Urednica: Jelena Maštruko

Analiziramo godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju unije. Donald Trump uzburkao je duhove u Ujedinjenom Kraljevstvu riječima da bi volio vidjeti "Ujedinjenu Irsku". Doma, u SAD-u njegova je popularnost na dosad najnižoj razini, samo sedam tjedana uoči izbora za Kongres. Velika Britanija pak, krenula je u novi politički obračun s Izraelom. Hutisti su blokirali crvenomorski tjesnac Bab el-Mandeb. I za kraj donosimo priču o upozorenjima da bi umjetna inteligencija mogla izbrisati ljudsku vrstu. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Što znači pobjeda krajnje desne stranke AfD u Saskoj-Anhaltu? Treba li očekivati uspjeh desnice i na izborima u Francuskoj? Kako je "najdesnija" talijanska premijerka od kraja II. svjetskog rata srušila rekord? Kako se Španjolska vlada nosi s migrantskim problemom. Bavimo se i ukrajinsko-ruskim ratom, ali prije svega počinjemo događanjima u regiji, pogrebom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Urednica: Ivanka Zorić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović

Usprkos najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će vrlo brzo donijeti konačnu odluku o pregovorima s Iranom, njegove odluke još nema. No pregovori s Teheranom se nastavljaju, potvrdio je američki državni tajnik Marco Rubio, unatoč upozorenjima Teherana da bi nastavak pregovora mogao biti doveden u pitanje zbog izraelske kopnene ofenzive u Libanonu. Dok se svakodnevni napadi na Ukrajinu i teritorije u Rusiji ili Ukrajini pod ruskim nadzorom nastavljaju, a Rusija najavljuje i novu eskalaciju - službeno definiranu kao sustavni odgovor, njemački je kancelar Friedrich Merz izašao s inicijativom da se Ukrajini, koja je imala, kako kaže, nerealne ambicije već prvog dana sljedeće godine pristupiti EU, da kao znak političke potpore poseban status u pristupnome procesu do ispunjavanja svih uvjeta i završetka pregovora. Mađarski premijer Peter Magyar već u prvim tjednima na vlasti trudi ispuniti predizborna obećanja - provesti reforme, popraviti odnose s Bruxellesom, odmrznuti europski novac, te demontirati politički sustav koji je 16 godina gradio njegov prethodnik Viktor Orban. U 3 tjedna posjetio je Poljsku, Austriju i Njemačku, te u glavnom belgijskom gradu dogovorio deblokadu europskih fondova, ali pod uvjetom provođenja traženih reformi. Rumunjska i Moldavija dijele povijest, govore istim jezikom i baštine istu kulturu, ali su povijesno često koračale različitim političkim putovima. Posljednje poruke predsjednika dviju država, Maje Sandu i Nikušora Dana, vratile su viziju zajedničke države u središte europske politike, istodobno moguće otvarajući Pandorinu kutiju na europskom kontinentu. Je li riječ o diplomatskom manevru kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji pri savladavanju suvremenih geopolitičkih zapreka ili o ponovnom nastanku zajedničke države na istoku Europe? Rusija pojačava pritisak na Armeniju uoči parlamentarnih izbora koji se ponajprije promatraju kroz geopolitičku prizmu jer usred napetosti s Kinom i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini zapad traži novi prometni koridor kroz Južni Kavkaz. Ankete predviđaju pobjedu aktualnog premijera Nikola Pašinjana koji se zbog gospodarske ovisnosti o Rusiji oprezno okreće prema zapadu. Tjedan je Amazone. Brazilski projekt promicanja partnerstva u održivim i zelenim projektima. Nekoliko takvih projekata predstavljeno je u Zagrebu. Brazil se posebno diči svojim modelom socijalnog biogospodarstva koji spaja očuvanje šuma kroz poljoprivredno poslovanje lokalne zajednice. Taj pristup uključuje autohtono stanovništvo, obiteljska gospodarstva čak uz proizvodnju uvezenih kultura, poput kave, koje su ključne za brazilsko gospodarstvo. Urednica: Jelena Maštruko

Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana krenu bolje pa stanu, pa se međusobno napadaju unatoč primirju, pa blokiraju blokadu i onda opet u krug. Velike stvari najavljivane su za protekli vikend, međutim od svega ponovno ništa. Početkom tjedna Amerika je čak bombardirala iranske ciljeve, ali Iran ostaje u mirovnim pregovorima. Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova 1996., kad je obnašao funkciju ministra obrane. Zrakoplovima su upravljali članovi američke nevladine organizacije Hermanos al rescate čiji je vođa kasnije priznao da ga je obučavala CIA. I dok Donald Trump to naziva velikim danom i dodaje da eskalacije neće biti jer se Kuba raspada, iz Havane poručuju da je optužnica politički manevar bez ikakve pravne osnove. Najave moguće vojne operacije na Kubi, kao i nedavna iznenadna američka vojna operacija u Venezueli, ponovno su u fokus dovele Monroovu doktrinu. Trumpova administracija još od prvog mandata govori o oživljavanju te povijesne američke politike iz 19. stoljeća kojom se nastojao oblikovati odnos prema Latinskoj Americi, ali i velikim silama. Razgovarali smo s našim bivšim kolegom i urednikom Vize Draženom Kordom. Upadi dronova po Europi već su poznata pojava. Na posebnom su udaru zemlje Baltika. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na jače sustave za borbu protiv dronova i ranog upozoravanja duž istočnog krila NATO-a koji će ojačati obranu novim korpusom. U Vilniusu se o svemu razgovaralo nepunih tjedan dana poslije zračne uzbune zbog koje su svi građani morali u skloništa. Oružane snage Njemačke u idućim bi godinama trebale postati najjača konvencionalna vojska Europe; to je barem cilj kancelar Friedricha Merza. I zato Bundeswehr, pod dojmom ruske agresije na Ukrajinu, ulaže milijarde eura u novo oružje i opremu. Od tog posla najviše će profitirati Rheinmetall, koji je u ovom trenutku 50 najvrjednija tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji. O boomu poslovanja, ali i rizicima ubrzanog rasta ove tvrtke, više u prilogu dopisnika iz Njemačke Srećka Matića. U Beogradu je prošli vikend održan još jedan u nizu prosvjeda protivnika Aleksandra Vučića u organizaciji studentskog pokreta. I na ovom okupljanju zahtjevi su bili održavanje izvanrednih izbora i demokratizacija zemlje, no iz prvih naznaka njegovog političkog programa čini se da studentski pokret želi pad Vučića, ali ne i promjenu njegovih politika. Urednik: Braslav Bradić

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz Bruxellesa Tihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz BruxellesaTihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić