Advertise on podcast: Viza

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović

Usprkos najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će vrlo brzo donijeti konačnu odluku o pregovorima s Iranom, njegove odluke još nema. No pregovori s Teheranom se nastavljaju, potvrdio je američki državni tajnik Marco Rubio, unatoč upozorenjima Teherana da bi nastavak pregovora mogao biti doveden u pitanje zbog izraelske kopnene ofenzive u Libanonu. Dok se svakodnevni napadi na Ukrajinu i teritorije u Rusiji ili Ukrajini pod ruskim nadzorom nastavljaju, a Rusija najavljuje i novu eskalaciju - službeno definiranu kao sustavni odgovor, njemački je kancelar Friedrich Merz izašao s inicijativom da se Ukrajini, koja je imala, kako kaže, nerealne ambicije već prvog dana sljedeće godine pristupiti EU, da kao znak političke potpore poseban status u pristupnome procesu do ispunjavanja svih uvjeta i završetka pregovora. Mađarski premijer Peter Magyar već u prvim tjednima na vlasti trudi ispuniti predizborna obećanja - provesti reforme, popraviti odnose s Bruxellesom, odmrznuti europski novac, te demontirati politički sustav koji je 16 godina gradio njegov prethodnik Viktor Orban. U 3 tjedna posjetio je Poljsku, Austriju i Njemačku, te u glavnom belgijskom gradu dogovorio deblokadu europskih fondova, ali pod uvjetom provođenja traženih reformi. Rumunjska i Moldavija dijele povijest, govore istim jezikom i baštine istu kulturu, ali su povijesno često koračale različitim političkim putovima. Posljednje poruke predsjednika dviju država, Maje Sandu i Nikušora Dana, vratile su viziju zajedničke države u središte europske politike, istodobno moguće otvarajući Pandorinu kutiju na europskom kontinentu. Je li riječ o diplomatskom manevru kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji pri savladavanju suvremenih geopolitičkih zapreka ili o ponovnom nastanku zajedničke države na istoku Europe? Rusija pojačava pritisak na Armeniju uoči parlamentarnih izbora koji se ponajprije promatraju kroz geopolitičku prizmu jer usred napetosti s Kinom i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini zapad traži novi prometni koridor kroz Južni Kavkaz. Ankete predviđaju pobjedu aktualnog premijera Nikola Pašinjana koji se zbog gospodarske ovisnosti o Rusiji oprezno okreće prema zapadu. Tjedan je Amazone. Brazilski projekt promicanja partnerstva u održivim i zelenim projektima. Nekoliko takvih projekata predstavljeno je u Zagrebu. Brazil se posebno diči svojim modelom socijalnog biogospodarstva koji spaja očuvanje šuma kroz poljoprivredno poslovanje lokalne zajednice. Taj pristup uključuje autohtono stanovništvo, obiteljska gospodarstva čak uz proizvodnju uvezenih kultura, poput kave, koje su ključne za brazilsko gospodarstvo. Urednica: Jelena Maštruko

Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana krenu bolje pa stanu, pa se međusobno napadaju unatoč primirju, pa blokiraju blokadu i onda opet u krug. Velike stvari najavljivane su za protekli vikend, međutim od svega ponovno ništa. Početkom tjedna Amerika je čak bombardirala iranske ciljeve, ali Iran ostaje u mirovnim pregovorima. Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova 1996., kad je obnašao funkciju ministra obrane. Zrakoplovima su upravljali članovi američke nevladine organizacije Hermanos al rescate čiji je vođa kasnije priznao da ga je obučavala CIA. I dok Donald Trump to naziva velikim danom i dodaje da eskalacije neće biti jer se Kuba raspada, iz Havane poručuju da je optužnica politički manevar bez ikakve pravne osnove. Najave moguće vojne operacije na Kubi, kao i nedavna iznenadna američka vojna operacija u Venezueli, ponovno su u fokus dovele Monroovu doktrinu. Trumpova administracija još od prvog mandata govori o oživljavanju te povijesne američke politike iz 19. stoljeća kojom se nastojao oblikovati odnos prema Latinskoj Americi, ali i velikim silama. Razgovarali smo s našim bivšim kolegom i urednikom Vize Draženom Kordom. Upadi dronova po Europi već su poznata pojava. Na posebnom su udaru zemlje Baltika. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na jače sustave za borbu protiv dronova i ranog upozoravanja duž istočnog krila NATO-a koji će ojačati obranu novim korpusom. U Vilniusu se o svemu razgovaralo nepunih tjedan dana poslije zračne uzbune zbog koje su svi građani morali u skloništa. Oružane snage Njemačke u idućim bi godinama trebale postati najjača konvencionalna vojska Europe; to je barem cilj kancelar Friedricha Merza. I zato Bundeswehr, pod dojmom ruske agresije na Ukrajinu, ulaže milijarde eura u novo oružje i opremu. Od tog posla najviše će profitirati Rheinmetall, koji je u ovom trenutku 50 najvrjednija tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji. O boomu poslovanja, ali i rizicima ubrzanog rasta ove tvrtke, više u prilogu dopisnika iz Njemačke Srećka Matića. U Beogradu je prošli vikend održan još jedan u nizu prosvjeda protivnika Aleksandra Vučića u organizaciji studentskog pokreta. I na ovom okupljanju zahtjevi su bili održavanje izvanrednih izbora i demokratizacija zemlje, no iz prvih naznaka njegovog političkog programa čini se da studentski pokret želi pad Vučića, ali ne i promjenu njegovih politika. Urednik: Braslav Bradić

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz Bruxellesa Tihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz BruxellesaTihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić

Dok u Iranu traje krhko primirje, upravo će ta zemlja i situacija u Hormuškom tjesnacu biti glavna tema dugo pripremanog i najavljivanog posjeta Donalda Trumpa Kini. A kako se sve ono što se događa u Iranu odražava na samu Ameriku? Cijene goriva na američkim crpkama divljaju, povjerenje u Bijelu kuću ubrzano kopni, a unutar nekoć monolitnog pokreta MAGA otvaraju se prve ozbiljne pukotine i sve to nakon američkog napada na Iran. O tome i smo razgovarali s kolumnistom portala Telegram, Đivom Đurovićem. U Velikoj Britaniji premijer Keir Starmer prolazi kroz zonu velikih turbulencija. Već načet zbog skandala oko imenovanja prijatelja Jeffreya Epsteina, Petera Mandelsona na mjesto veleposlanika u SAD-u, sad ga je dočekao i potop laburista na prošlotjednim lokalnim izborima. U Bosni i Hercegovini došlo je do promjene, no one u međunarodnom smislu. Dosadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt podnio je ostavku. Uoči odlaska podnio je i posljednje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nakon trodnevnog zatišja koje je zatražio Vladimir Putin zbog održavanja parade u Moskvi povodom Dana pobjede, napadi na Ukrajinu su se nastavili. U Zagrebu je pak održano predstavljanje knjige pod nazivom Uninvited, u hrvatskom prijevodu Kad zakucaju na vrata. Djelo je to 25 autora koji pišu o ruskoj okupaciji Ukrajine. Među njima je i novinarka Valentina Fedorčuk s kojom smo razgovarali o opasnostima u okupiranom Hersonu i što se tamo događa. U Zagrebu je ovoga tjedna boravio patrijarh Aleksandrije i poglavar koptske pravoslavne crkve, papa Tawadros drugi. 118. nasljednik svetoga Marka na Aleksandrijskoj stolici jedan je od najvažnijih duhovnih vođa kršćana na Bliskom istoku, a za Hrvatski radio ističe koji je cilj njegova dolaska u Hrvatsku. A upravo Aleksandriju u Egiptu prošlog je vikenda posjetio francuski predsjednik Emanuel Macron nakon čega se uputio u prijestolnicu Kenije, Nairobi. Tamo je naime održan sastanak na vrhu afričkih čelnika pod sloganom Afrika naprijed, a cilj mu je bio jačanje gospodarskih i političkih odnosa Francuske s afričkim državama i to u trenutku kada Pariz pokušava obnoviti svoj utjecaj na kontinentu. Za kraj donosimo priču iz najmanje zemlje afričkog kontinenta, Gambije. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Je li kraj rata u Iranu napokon na vidiku - ključno je pitanje koje se sve glasnije postavlja nakon što je jučer američki predsjednik Donald Trump najavio završetak pregovora, a američki portali se raspisali kako je dogovor vrlo blizu. Zbog posljedica rata, američku operaciju u Iranu kritiziralo je nekoliko europskih čelnika, među njima posljednjih dana i njemački kancelar Friedrich Merz. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između njega i Donalda Trumpa, koji je zbog toga zaprijetio povlačenjem američkih vojnika iz Njemačke. O toj temi prilog je pripremio naš dopisnik iz Njemačke, Srećko Matić. Koliko uopće i gdje Amerikanci imaju vojne baze, koji je njihov značaj i kojom se logikom otvaraju ili zatvaraju? Američki predsjednik Donald Trump nije zadovoljan europskim reakcijama na sukob s Iranom - optužuje nekoliko europskih partnera da odbijaju bilo kakvu vojnu ili logističku podršku operacijama koje Washington vodi u Hormuškom tjesnacu protiv Irana. No, nije zadovoljan ni primjenom trgovinskog dogovora s Europskom unijom i optužuje europski blok za kršenje trgovinskog sporazuma, koji je dogovoren prošle godine u Škotskoj. O tome smo razgovarali s našim dopisnikom iz Bruxellesa, Tihomirom Vinkovićem. Bili smo u Armeniji, na sastanku na vrhu Europske političke zajednice. Unija produbljuje odnose s Armenijom od početka slabljenja ruskog utjecaja na tu zemlju zbog zauzetosti ratom koji vodi protiv Ukrajine, pa je tako i organiziran najveći politički skupa od osamostaljenja Armenije. Urednica: Jelena Mikovčić

Naša ekipa je bila u Dubrovniku na sastanku na vrhu Inicijative triju mora gdje je naglasak bio na gospodarskoj suradnji, a donosimo i razgovor s visokim političkim dužnosnikom iz ureda predsjednika Poljske, zemlje suosnivačice inicijative. Usred naftne krize o rata u Iranu Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEC, što bi moglo imati dugoročne posljedice. Bruxelles i Washington slažu se u osudama iranskog režima, ali ne i u načinima za njegovo obuzdavanje. Iz Bruxellesa se javio Tihomir Vinković. Je li Kuba doista, nakon Irana, sljedeća meta Bijele kuće? Analiziramo sa stručnjakinjom za Latinsku Ameriku, Lidijom Kos Stanišić. Urednik: Goran Ivanović

Primirje u Iranu je produljeno, no izlazak iz krize još se ne nazire. U Hormuškom tjesnacu ponovno su napadnuti komercijalni brodovi, njih tri, te su dva zaplijenjena. Donald Trump tvrdi da je Iran financijski poražen i da očajnički želi otvoriti tjesnac dok američke snage i dalje blokiraju iranske luke. Istodobno, Ukrajina je pokrenula tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba koji je s radom, oštećen u ruskom napadu, prestao u siječnju, a nakon te vijesti veleposlanici zemalja Europske unije odobrili su ključan zajam Ukrajini od 90 milijardi, kao i 20-i paket sankcija protiv Rusije. A kako pokrenuti protok nafte Hormuškim tjesnacem i osigurati brodski promet nakon završetka rata, razgovarali su u Parizu predstavnici više od 40 država. Jučer su ti razgovori nastavljeni u Londonu, na razini ministara obrane, a SAD nisu pozvane ni na jedan od tih sastanaka. Što se time želi pokazati i kakvu je poruku Donaldu Trumpu poslao njemački kancelar Friedrich Merz, iz Berlina javlja Srećko Matić. A rat u Iranu zaoštrio je odnose Washingtona i Svete stolice. Otvoreni verbalni sukob Donalda Trumpa i pape Lava četrnaestog dočekan je velikim kritikama na račun američkog predsjednika. O tome smo razgovarali s teologom Daliborom Milasom. Klatno na slovenskoj političkoj sceni se ponovno okreće na desno prema čelniku Slovenske demokratske stranke Janezu Janši, kojem se smiješi četvrti premijerski mandat u višedesetljetnoj političkoj karijeri. Iako je dosadašnji premijer koalicijske vlade lijevog centra Robert Golob tijesno pobijedio na parlamentarnih izborima prošli mjesec, veći koalicijski potencijal pokazuje Janša, koji će po svemu sudeći okupiti sve stranke s desnim predznakom. Dinamiku političkih odnosa u Sloveniji u svjetlu sasvim izvjesnog povratka na vlast jednog od najdugovječnijih predsjednika neke stranke u Europi - Janše. Za VIZU je svoj komentar dao urednik Subotnjeg magazina u ljubljanskom Delu, Ali Žerdin. Nakon velikog poraza Viktora Orbana na mađarskim izborima, Bruxelles je odahnuo, vjerujući kako blokade i inat te zemlje članice odlaze u povijest. No, olakšanje nije dugo trajalo- nove glavobolje europskom mainstreamu mogao bi zadati pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora, dosadašnji bugarski predsjednik Rumen Radev koji je pomeo političke protivnike i dobio oko 45 posto glasova birača. Time bi se napokon mogla okončati dugogodišnja politička nestabilnost u zemlji, no raste zabrinutost zbog proruskih stajališta budućeg bugarskog premijera koji se izričito protivi vojnoj pomoći Ukrajini i zagovara dijalog s Moskvom. A iz Europske komisije stigla je najava da do daljnjega Srbiji neće isplaćivati sredstva iz europskih fondova zbog odbijanja srbijanskih vlasti da sluša preporuke i ne primijeni sporne takozvane Mrdićeve zakone o pravosuđu kojima se omogućuje veći upliv vladajućih u pravosudne odluke. O tome je kakva je situacija u Srbiji, za VIZU je govorio profesor sociologije na novosadskom sveučilištu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas. U Dubrovniku se idućeg tjedna održava sastanak Inicijative 3 mora, a uz političku razinu imat će i onu gospodarsku pa na poslovni forum stiže 1400 sudionika. O tome kako je inicijativa nastala, te kakvo je njezino značenje, za VIZU je govorio veleposlanik Poljske, zemlje koja je uz Hrvatsku suosnivačica inicijative, Pavel Červinski. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Rat u Iranu ušao je u novu fazu. Na snazi je dvotjedni prekid vatre između SAD-a i Irana. Počeli su pregovori, a stupila je na snagu potpuna američka pomorska blokada iranske obale. Prema dostupnim informacijama, u pregovorima je Iran, u zamjenu za prekid blokade, ponudio suspenziju nuklearnih aktivnosti na pet godina, naglašavajući svoje pravo na civilni nuklearni program nakon tog razdoblja. SAD inzistira na moratoriju od 20 godina na sve aktivnosti obogaćivanja uranija kao uvjet za trajno ukidanje sankcija. O pregovorima SAD-a i Irana razgovarali smo sa stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom. Iako predsjednik Trump tvrdi da je kraj rata, kojeg je na Bliskom istoku pokrenuo prije 47 dana, pri kraju, ni domaća ni svjetska javnost mu ne vjeruje. Od njega se odmiču neki Republikanci i mnogi nekadašnji apologeti MAGA pokreta, a u Kongresu su se pojavili ozbiljni pozivi za opoziv. Najviše je zgražanja međutim izazvao njegov verbalni napad na Papu te objava umjetnom inteligencijom generiranog prikaza na kojem Trump utjelovljuje Isusa. Najvažnija europska vijest proteklih dana bila je politički pad Viktora Orbana i premoćna pobjeda Petera Mađara. Promjena je toliko velika da se uspoređuje s padom komunističke Mađarske. Analitičari ističu da Orbán nije pao zbog ideologije, već zbog loše ekonomske situacije i zasićenja njegovom dugogodišnjom vladavinom. Što je do dramatičnog obrata dovelo i kako je on izgledao s terena u Budimpešti, donosi naš Goran Ivanović. Tko je zapravo Peter Magyar? Donosimo profesionalni razvoj i politički uspon lojalnog Orbanovog pristaše koji ga je na kraju srušio. Kineski predsjednik Xi Jinping po prvi put se u gotovo 10 godina sastao s predvodnicom tajvanske oporbe i čelnicom stranke Kuomintang, Cheng Li-wun. Sastanak je prije svega politička poruka jer Peking pokušava utjecati na tajvansku unutarnju politiku i oblikovati buduće odnose s odmetnutim otokom kojeg smatra svojim teritorijem. I za kraj najavljujemo veliki međunarodni politički i poslovni skup u Hrvatskoj. Naime, za dva tjedna u Dubrovniku će se održati skup na vrhu inicijative 3 mora te veliki poslovni forum s više od tisuću sudionika. Kako je uopće došlo do pokretanja inicijative 3 mora, je li opravdala očekivanja i kakva je njezina budućnost, za VIZU govori jedna od pokretačica te inicijative, bivša predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović. Urednica: Ivanka Zorić

Četrdeset dana nakon pokretanja američko izraelskih napada na Iran, i sat i pol prije isteka Trumpova ultimatuma kojim je prijetio brisanjem cijele civilizacije koja bi se trebala prema njegovim prijetećim i nediplomatskim riječima vratiti u kameno doba, američki je predsjednik objavio privremeni prekid vatre na dva tjedna. Rezultat je to pakistanskoga posredovanja koje je predložilo plan o prekidu vatre na dva tjedna uz istodobno otvaranje Hormuškoga tjesnaca za plovidbu brodova, koja će se, kako to poručuje iranski šef diplomacije Abas Arakči, koordinirati s iranskim oružanim snagama. I Bijela kuća i Teheran, očekivano su, prekid vatre proglasile su svojom pobjedom, a izraelski premijer Netanyahu je objavio da se primirje ne odnosi na Libanon, dok istodobno nisu prestali ni izraelski napadi na Iran. U svojem ultimatumu Iranu predsjednik Trump je zaprijetio da će izbrisati cijelu jednu civilizaciju, na koju su Iranci izuzetno ponosni zbog višetisućljetne bogate povijesti i kulture koju baštine od starovjekovnog Perzijskog carstva. Ono je u Starome je vijeku povijesno jedno od najmoćnijih i najvećih carstava, koje je dominiralo područjem Bliskog istoka i šire od 6. stoljeća pr. Kr. do uspona islama. Za Vizu govori naš kolega i povjesničar Dario Špelić. O Hormuškom tjesnacu intenzivno se govori već više od mjesec dana, o zaljevskoj nafti ovise mnoga svjetska gospodarstva i industrijske grane; od zrakoplovne industrije do brazilskih plantaža soje. No, vodi se i pravna bitka oko slobodnog prolaza. Dok UN-ova konvencija jamči slobodnu plovidbu i prelete, Iran koristi posljednji sukob i pravne nedoumice za potpunu kontrolu i trenutačno i moguće buduće naplaćivanje brodarina. Mađarska se približava odlučujućim parlamentarnim izborima 12. travnja, a birači će odlučivati između političkog kontinuiteta pod premijerom Viktorom Orbánom i potencijalne promjene koju predvodi oporbeni lider Péter Magyar. Izbori se smatraju najznačajnijim u posljednjih 20 godina. Zbog napetosti sa Srbijom, predsjednik Zoran Milanović prošli je tjedan otkazao sastanak na vrhu procesa Brdo-Brijuni. Milanović tvrdi da su Vučićevi postupci izravna prijetnja regionalnoj sigurnosti. O budućnosti procesa, napetim odnosima u regiji i proširenju Europske unije razgovarali smo s dopisnikom Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustinom Palokajem. Posljednjih 15 godina Sudan je dosljedno među 10 zemalja s najvećim brojem interno raseljenih osoba zbog sukoba i nasilja u svijetu, UNICEF procjenjuje da oko 16 i pol milijuna - odnosno 80-ak posto djece, ne ide u školu, a nestašice hrane, čiste vode, lijekova, novca i goriva su stalne. Ipak, rat u Sudanu, koji se ponovno razbuktao 2023. između nekadašnjih suradnika, zapovjednika sudanske vojske Abdela Fattaha al-Burhana i zapovjednika paravojnih Snaga za brzu potporu Abdula Rahima Dagaloa, nikada nije među prvih deset tema svjetskih vijesti. Urednica: Jelena Maštruko

I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti čak i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku. Iz te zemlje javio se naš suradnik Srećko Matić. Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna kao zadana za Palestince osuđene na vojnom sudu za napade smrtnim posljedicama, čime je ispunjeno glavno obećanje krajnje desnih partnera premijera Benjamina Netanyahua. Zbog diskriminatornog karaktera zakona, zakon je izazvao dodatne međunarodne kritike protiv Izraela, koji je već pod posebnom pozornošću zbog sve većeg nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko je poljuljan odnos SAD-a i NATO saveza, kako NATO vidi svoju ulogu na Bliskom istoku, kakva je budućnost misije na Kosovu, kako se koordinira pomoć Ukrajini te može li europska obrambena industrija pratiti sve veće potrebe suvremenog ratovanja? O tome smo razgovarali sa zamjenicom glavnog tajnika Saveza, Radmilom Šekerinskom, koja je prije preuzimanja dužnosti u Bruxellesu potkraj 2024. godine, bila prva žena na čelu ministarstva obrane Sjeverne Makedonije, a tijekom političke karijere bila je i potpredsjednica vlade. Kazahstan, najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, smještena je na geografski iznimno važnom strateškom položaju - između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima. Urednica: Ivanka Zorić

Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine bio pristao. Predsjednik Europskog vijeća nakon sastanka na kojemu je zajam bio glavna tema rekao je da nitko ne može ucjenjivati Vijeće, a mediji pišu da Europa najviše nade polaže u smjenu vlasti u Mađarskoj. Izbori se održavaju vikend nakon Uskrsa, a prema većini anketa Orban bi ih, po prvi puta nakon šesnaest godina, mogao izgubiti. Zabrinutost za budućnost i političku stabilnost Slovenije raste nakon nedjeljnih izbora na kojima nijedan tabor, ni lijevi ni desni, nije dobio većinu u parlamentu. Tijesno je pobijedila dosadašnja vladajuća liberalna stranka Pokret sloboda, kojoj za vrat puše oporbena konzervativna Slovenska demokratska stranka, sa samo jednim zastupnikom manje. No, njihovi ideološki saveznici iz drugih parlamentarnih stranaka ne mogu im osigurati prevlast. Kakva god bila matematika, ljevica ili desnica morat će napraviti snažne ustupke kako bi prikupile natpolovičnih 46 zastupnika, a ti ustupci, naravno, nisu jamstvo političke stabilnosti, za VIZU govori urednik unutarnje politike u ljubljanskom listu Dnevnik, Miran Lesjak. Hrvatska ove godine predsjedava inicijativom triju mora, koja ove godine ujedno obilježava 10 godina. Ususret važnom sastanku na vrhu, koji će se održati u Dubrovniku krajem travnja, jučer su se u zagrebu okupili predsjednici parlamenata država članica - zemalja smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Koliko je važna Incijativa triju mora, kakvu moć ima i što zapravo Hrvatskoj donosi? Na njujorškom sudu poslijepodne se nastavlja suđenje svrgnutom venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores. Američka vojska otela ih je iz doma u Caracasu prije gotovo tri mjeseca, da bi potom u Sjedinjenim Državama bili optuženi za kaznena djela povezana s trgovinom droge. Vlast je preuzela potpredsjednica Delcy Rodriguez, američki predsjednik Donald Trump sada govori o Venezueli kao o saveznici SAD-a, naftne mega tvrtke navodno su nadomak sklapanja ugovora o širenju proizvodnje, a UN upozorava da tamošnji represivni aparat i dalje djeluje te da se krše ljudska prava. Naš dopisnik Miho Dobrašin javio nam se iz te zemlje bogate naftom u kojoj žive siromašni ljudi. Urednik: Braslav Bradić