Advertise on podcast: Ideje.hr

Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša. Je li trgovinski sporazum EU-a i SAD-a dovoljna garancija, koliko je narušeno povjerenje pomoglo europskom „buđenju“ u obrani, tko pokušava profitirati na prosvjedima mladih u Francuskoj? Željena Zovko smatra da su najnovije napetosti u odnosima SAD-a i Ukrajine posljedica predizborne kampanje i ne vjeruje da će Trump odustati od Ukrajine. Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima. Pretplatite se besplatno na naš kanal kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla. #EuropskiIzazovi #Trump #EU #ŽeljanaZovko #ĐanaLuša #SAD #Ukrajina #Putin #Europa #IdejeHR #AmeričkiIzbori 0:35 Trgovinski sporazum EU-a i SAD-a 4:20 Trump kao transakcijski političar 6:25 Javna Trumpova komunikacija i razgovori iza kulisa 10:10 Narušeno povjerenje i europsko „buđenje“ u obrani 15:55 Prosvjedi u Francuskoj 19:05 Populizam i mladi: Mélenchon, Le Pen i polarizacija 24:15 Algoritmi, dezinformacije i obrazovanje mladih 28:20 Što kad radikali dođu na vlast: Meloni, AfD i Vox 30:25 „Pridruženo članstvo“ Kanade u EU-u 34:40 Trump, Putin, dizel i Starlink 37:15 Hoće li SAD odustati od Ukrajine? 40:25 Prijeti li Europi trumpizacija? 44:35 Što nakon 3. studenoga: scenariji za američke izbore

Što su izazovi diplomacije u 21. stoljeću i koliko su se okolnosti promijenile posljednjih godina? Ideje.hr u suradnji s Forumom za vanjsku politiku donose razgovor s Damirom Grubišom, bivšim veleposlanikom u Italiji, bivšim predsjedničkim savjetnikom Dejanom Jovićem i bivšim ministrom i veleposlanikom Božom Kovačevićem. Što je ostalo od diskrecije u doba društvenih mreža i WikiLeaksa? Zašto se u kriznim trenucima sve manje pregovara, a sve više prijeti? Kakva je danas hrvatska diplomacija? Može li multilateralizam preživjeti, što je s reformom UN-a i predlaže li Kanada zapravo novu verziju Nesvrstanih? Pretplatite se na kanal, besplatno je, kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla. #DiplomacijaIzaKulisa #DamirGrubiša #DejanJović #BožoKovačević #diplomacija #vanjskapolitika #ForumZaVanjskuPolitiku #IdejeHR #Trump #EuropskaUnija #UN #Kanada 3:30 Grubiša: diplomati u svjetskoj književnosti, od Krleže do Andrića 6:40 Jović: Trump, društvene mreže i kraj diskrecije 10:20 Kovačević: diplomacija ili rat, paradoks EU 15:15 Pregovori o Ukrajini i Koalicija voljnih 19:30 Diplomacija i plutokracija: Burnham, Weber, Harriman 23:10 Kovačević: veleposlanik u Moskvi 28:50 Grubiša: tri namjerne greške u izvještaju 34:40 Hrvatska diplomacija i nesuglasice predsjednika i Vlade 38:20 Stanje hrvatske diplomacije 41:25 Hrvatska, Rusija i energetska suradnja 46:40 Ustav, predsjednik i Vlada: kako imenovati veleposlanike 50:20 Jović: Multilateralizam i reforma UN-a 1:00:50 Papa Lav XIV. i hipokrizija Europe 1:03:25 Može li se u kaosu izgraditi novi poredak? 1:09:15 Kanada, Trump i Grenland

Što čeka Bosnu i Hercegovinom nakon općih izbora održanih 4. listopada Domagoj Novokmet pitao je Davora Ivu Stiera, zastupnika u Europskom parlamentu i šefa promatračke misije EP-a u BiH, te Senadu Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Jesu li ovo bili najpošteniji izbori nakon Daytona i što zapravo pokazuje pad izlaznosti? Što znači to što Hrvati ponovno imaju člana Predsjedništva kojeg su izabrali hrvatski birači? Zašto se politika u BiH svodi na etnicitet i može li se to promijeniti? Kako Dodik blokira europski put zemlje i može li EU primijeniti pragmatičniji pristup? Treba li zatvoriti Ured visokog predstavnika, trebaju li europske mirovne snage ojačati? Kakva je uloga HDZ-a i HDZ-a BiH, može li Hrvatska više pomoći na putu BiH prema EU i može li postupna integracija zaobići blokade? Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima. Pretplatite se besplatno na naš kanal kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla. #BiH #BosnaiHercegovina #DavorIvoStier #SenadaŠeloŠabić #EuropskiIzazovi #DoživiEuropu #Dodik #EuropskaUnija #izboriBiH #ZapadniBalkan #IdejeHR #podcast 3:15 Pad izlaznosti: realnija slika broja birača 6:30 Hrvatska članica Predsjedništva izabrana voljom hrvatskih birača 9:10 Izborni zakon i prioriteti Europske komisije 10:15 Politika svedena na etnicitet 13:00 Identitet, zajedničko dobro i kriza liberalne demokracije 16:00 Bošnjačka scena: SDA, Stranka za BiH i Izetbegović 18:45 Dodik, oporba u Republici Srpskoj i nacionalistička platforma 20:20 Hrvatska scena: izborni zakon i federalizam 25:10 Blokade iz RS-a 27:10 Trumpova transakcijska politika, južna interkonekcija i resursi BiH 29:20 Može li EU i za BiH oformiti "koaliciju voljnih" 37:00 Visoki predstavnik: treba li zatvoriti OHR 42:15 Je li Europa fokusirana na Zapadni Balkan: Mladićev pogreb 49:10 HDZ i HDZ BiH: majka i kći ili sestrinske stranke 54:25 Hrvatska politika prema RS-u i Dodiku

Uoči rasprave Hrvatskog sabora o nepovjerenju Andreju Plenkoviću zbog afere s opasnim otpadom, gost Domagoja Novokmeta je Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik, filozof i profesor na Sveučilištu u Zadru. Zašto od rasprave ne očekuje ništa, zašto smatra da oporba mora izaći na teren, kao u Mađarskoj, i zašto birači HDZ-a u trovanju tla vide urotu protiv svoje stranke? Vučetić otkriva i što po njegovom mišljenju glas nadbiskupa Uzinića govori o stanju kršćanstva u Hrvatskoj, koliko je Most stvarno alternativa HDZ-u, što bi SDP trebao napraviti prije izbora i gdje je hrvatski politički centar. Pretplatite se na kanal, besplatno je, kako vam nijedna nova epizoda ne bi promakla. #MarkoVučetić #IdejeHR #Plenković #HDZ #Sabor #nepovjerenje #oporba #Most #SDP #Možemo #Gospić #opasniotpad #hrvatskapolitika #podcast Fotografija na ilustraciji: © European Union 3:40 Sabor kao kazalište: ima li parlamentarna borba smisla 5:55 Mađarski model: izaći iz institucija među građane 8:30 Zašto Plenkovića plaši izravan susret oporbe i građana 10:05 Oporba kao "aristokracija nebitnog" 14:15 Zašto birači HDZ-a u zaštiti okoliša vide urotu 15:50 Nadbiskup Uzinić i hrvatski katolici 19:00 Zašto Most ne može bez HDZ-a 26:50 Možemo i SDP su u poziciji gubitnika 29:00 Milanovićeva propuštena prilika 30:30 Gdje je hrvatski politički centar 34:15 Raspudići i Možemo: tko ima potencijal

Španjolski premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene izbore za 29. studenog. Nikolina Židek, profesorica Sveučilišta IE u Madridu, pojašnjava u razgovoru s Domagojem Novokmetom da je okidač je bila deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz stana u kojem je živjela više od 70 godina. Stanovanje je gorući problem španjolskog društva, a premijer, koji se suočava s korupcijskim skandalima i nefunkcioniranjem vladajuće koalicije, odlučio se iskoristiti trenutak nakon što je oporba odbila interventne mjere nakon slučaja Maricarmen. Hoće li mu to biti dovoljno da sačuva vlast? Pretplatite se na naš kanal, besplatno je. #Španjolska #PedroSánchez #Izbori #Stanovanje #Maricarmen #Vox #KrizaStanovanja #NikolinaŽidek #IdejeHR 02:00 Povod: prosvjedi zbog stanovanja 03:20 "Zakon Maricarmen" i zašto zaista Sánchez ide na izbore 06:50 Stanovanje u Španjolskoj: cijene i plaće 09:40 Komodifikacija stanovanja 12:20 Što je ostalo od PSOE-a? 16:40 Što je s Maricarmen nakon deložacije? 17:30 Kriza u Ceuti 20:50 Korupcijski skandali oko Sáncheza 27:00 Što bi Vox na vlasti značio za Španjolsku 29:05 Podemos, Sumar i ljevica 32:35 Katalonsko pitanje: Hoće li se Puigdemont vratiti?

Hrvatska je ukinula agenciju za kvalitetu u zdravstvu. To je jasna poruka svima, kaže Aleksandar Džakula, osnivač Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Ulaže se u nove zgrade i opremu, a gotovo ništa u procese, iako su oni ključni za popravljanje sustava, i to zato što tu nema rezanja vrpci. U međuvremenu, gomilaju se problemi koji nikad ne "eksplodiraju" samo zato što pacijenti postaju trajni pufer sustava. Trećina njih stjecajem okolnosti dobiju adekvatnu skrb, trećini netko "pomogne", dok jedna trećina pati i doslovno umire čekajući izlječive bolesti. U isto vrijeme u sustavu se pojavljuju "šeici" koji utječu na zbivanja u zdravstvu i imaju svoje privatne prakse. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je. 02:30 Što radi Centar za zdravstvene politike, diplomaciju i sustave 07:15 "Banalnost neuspjeha" – teška dijagnoza sustava 09:25 Zašto ulažemo u zgrade, a ne u procese 15:35 Ukidanje agencije za kvalitetu u zdravstvu 17:45 Paradoks: građanima je zdravstvo važno, političarima nije 20:05 Zgrade kao "spomenik", procesi kao nevidljivi rad 21:40 Primjer uspješne reforme: palijativna skrb 26:20 Model Francuske: nacionalna škola za menadžment 28:00 Podjela hrvatskih pacijenata na tri trećine 33:20 "Šeici" sustava – koncentracija moći 37:05 Privatni biznis u zdravstvu 39:00 Pet oblika privatizacije: komodifikacija, komercijalizacija, marketizacija 44:35 Uloga struke i znanosti nakon Covida 50:00 Nema traga odgovornosti u povjerenstvima #Zdravstvo #AleksandarĐakula #IdejeHR #Hrvatska #javnozdravstvo #privatizacija #reforma #COVID #onkologija #Gospić #podcast #zdravstvenapolitika

Jedna od opasnosti umjetne inteligencije je da će iz institucija visokog obrazovanja izlaziti studenti koji su zadovoljili sve forme bez usvajanja temeljnih znanja, upozorava dekan FER-a Vedran Bilas u razgovoru s Ivanom Fischerom, i objašnjava koliko je važno prilagoditi nastavu i ocjenjivanje naučenog novim okolnostima. Bilas se osvrnuo i na dva pristupa kojima su počele pribjegavati institucije visokog obrazovanja diljem svijeta, te je iznio svoje argumente zašto je za njegovu instituciju bolji pristup koji donosi više smjernica, manje pravila. Raspravljalo se i o regulatornom okviru za umjetnu inteligenciju, o tome kolike su šanse da se radi o tržišnom balonu neviđenih razmjera, što bi moglo uslijediti nakon njega, te kako je razvoj alata umjetne inteligencije promijenio sliku tehnoloških poduzetnika u javnosti.

Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom. Platformski radnici u Tajlandu rade više od 10 sati dnevno da bi dosegli minimalac, za razliku od susjednih zemalja nemaju zakonsku zaštitu, a osiguranje mogu dobiti, i to ne uvijek, samo kao nagradu za dovoljno odrađenih zadataka. Wantanasombut je zato u Tajlandu pokrenuo "Tamsang-Tamsong", zadružnu platformu koja omogućuje zajedničko upravljanje radnicima, restoranima i potrošačima. Upravo su potrošači ključni saveznici radnika, jer platforme reagiraju na probleme tek ako tema postane javna. U okviru svog istraživanja naš gost je razgovarao i sa stranim platformskim radnicima u Hrvatskoj, o pravima koja (ne)maju, problemu agregatora i o njihovom iskustvu prvog štrajka u kojem su sudjelovali. Umjetna inteligencija dodatno pogoršava radnička prava, a Europska unija sa svojim pokušajima regulacije tog područja nada je za cijeli svijet, zaključio je Akkanut Wantanasombut. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je. #IdejeHR #PlatformskiRad #Dostavljači #RadnickaPrava 02:20 Tajlandsko gospodarstvo i zamka platformskog rada 04:30 Malezija i Singapur imaju zakon o platformskom radu 06:35 Minimalac za 10-12 sati rada dnevno 08:15 Osiguranje od nezgode kao "poticaj" 09:25 Potrošači kao saveznici radnika 13:55 Tamsang-Tamsong: alternativna platforma radnika 16:40 EU direktiva, španjolski primjer i odgovor platformi 18:30 Agregatori i migrantski radnici u Hrvatskoj 20:10 Neformalni agregatori u Njemačkoj 24:15 Strani dostavljači u Hrvatskoj 26:25 Štrajk dostavljača u Hrvatskoj 33:30 Umjetna inteligencija i budućnost rada 36:45 Europska unija i regulacija umjetne inteligencije

Vlada obećava sanaciju slučaja Gospić u roku od godinu i pol – bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru s Domagojem Novokmetom kaže da je to "gluposti i bablje priče", i objašnjava zašto hrvatski sustav gospodarenja otpadom nema šanse to stvarno riješiti u tom roku. Razgovaramo s Holy o tome zašto je njezina reforma sustava iz 2012. godine zaustavljena točno u trenutku kad je dobila zeleno svjetlo Europske komisije, kakav je otpor doživjela unutar vlastitog ministarstva i kakve je prijetnje primala dok je bila na dužnosti. Holy smatra da su tvrdnje bivšeg ministra Ćorića o krivnji EU-a "apsolutno netočne", i nabraja što su sve institucije, po postojećim manjkavim zakonima, mogle a nisu radila kako bi spriječile havariju u Gospiću. U međuvremenu prolaze desetljeća, a regionalni centri za gospodarenje otpadom, koji su bili zastarjeli još prije 15 godina, i dalje nisu profunkcionirali. Ostaje pitanje - jesu li hrvatski građani uopće spremni platiti cijenu koja bi značila stvarno rješenje problema. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je. #MirelaHoly #Gospić #Otpad #IdejeHR 02:20 Koje je reforme htjela provesti kao ministrica 04:00 Zakon dobio zeleno svjetlo EU – i onda propao 05:35 Fond kao "gospodar otpada" 06:45 Burza otpada – tržišni model po uzoru na EU 09:35 Korupcija na različitim razinama sustava 10:00 Otpor i opstrukcija unutar vlastitog ministarstva 13:30 Prijetnje: "spalit ćemo te, bacit ćemo te u peć" 16:00 Uloga bivšeg ministra Ćorića 21:20 Ključno pitanje: zašto otpad nije vraćen pošiljatelju 26:00 Rasprava o Gospiću u Europskom parlamentu 26:45 Otpadna i okolišna mafija 28:00 Stotine tisuća tona uvoza bez infrastrukture 32:20 Skandal s odlagalištem Brezje 41:10 NIMBY sindrom i pitanje spalionica 43:00 Koliko brzo se rješenja realno mogu provesti 45:35 Klimatske promjene kao globalna prijetnja

Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić. Povratak na dane kada se u Zagrebu moglo sanjkati cijelu zimu je nemoguć - klimatski sustav trajno je poremećen, morat ćemo mijenjati svoje navike, svoja društva i svoje gradove. Biljke i životinje koje se ne uspiju prilagoditi izumrijet će, a ljudi diljem svijeta bit će prisiljeni napustiti svoje zavičaje jer se u njima više neće moći živjeti.

Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević, koji objašnjava zašto je Putinova vlast krhkija nego što izgleda i kako je još pobuna Prigožina 2023. razotkrila slabosti sustava. Rafinerije u plamenu jasna su i opipljiva poruka ruskim građanima koji sve više strahuju od opće mobilizacije, kaže Kovačević koji vuče paralele s revolucionarnim previranjima iz 1905. i 1917. godine. Putin Trumpu još od susreta u Anchorageu nudi mamac vrijedan 14,5 bilijuna, no time je samo dodatno potaknuo Ukrajinu da smanji ovisnost o SAD-u. 🔔 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je. #Rusija #Putin #Ukrajina #BožoKovačević #IdejeHR Ilustracija: Krstarica Aurora, autor: mornar Ruske imperijalne mornarice 03:50 Zašto rezultati ne pokazuju stvarno stanje 05:45 Pobuna Prigožina 2023. – test krhkosti vlasti 09:55 Koliko je Putin uistinu informiran o stanju na terenu 11:05 Skidanje oligarha sa sankcijske liste 14:50 Mobilizacija, etničke manjine i skriveni gubici 18:25 Šteta ruskim rafinerijama i gospodarstvu 18:45 Poniženje na vojnoj paradi u Moskvi 23:45 Ratni veterani u ruskom parlamentu 28:25 Ruska srednja klasa 32:10 Putinova opsesija imperijalnim kontinuitetom 37:05 Ima li Putin izlaznu strategiju? 39:05 Ruski mamac za Trumpov krug 39:35 Koalicija voljnih 43:45 Povijesne paralele – revolucije 1905. i 1917.

O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Klasične podjele "lijevo-desno" više ne funkcioniraju, a velike stranke i dalje se bave prošlošću dok se oko njih rađa novi svijet, upozorava Cipek. Naš gost objašnjava kako je AfD od stranke neoliberalnih profesora postala najjača nova politička snaga u Njemačkoj, i što to govori o budućnosti demokracije u cijeloj Europi? Zašto je Warren Buffett u pravu kad kaže da klasna borba postoji, i buržoazija u njoj pobjeđuje? Kako to da je naslijeđe Istočne Njemačke i tako dalje živo? Pretplatite se besplatno na naš kanal, tako ćete nas najlakše pronaći. #AFD #Njemačka #TihomirCipek #IdejeHR #WarrenBuffett #UmjetnaInteligencija #KlasnaBorba #Europa #Rusija #Ukrajina #CDU 03:40 AfD od neoliberalnih profesora do najjače nove stranke 06:40 Isplati li se više ostati doma nego raditi 08:10 Glasaju li birači AFD-a protiv svojih interesa? 10:55 Zašto demokršćani gube birače 11:50 Istočna Njemačka – duboko konzervativno društvo 14:50 Kuda nas vodi to "miješanje" lijevog i desnog? 19:30 Novi svjetski poredak temeljen na sili, ne na pravu 20:25 Istočni Nijemci i sovjetska socijalizacija 22:55 Jesu li zapadne elite patronizirale istok? 28:40 Novi rascjep: globalisti protiv suverenista 30:00 AfD i koketiranje s nacizmom 31:45 Zapadni Nijemci su Amerikanci koji govore njemački 33:15 Meloni, PiS i prilagodba desnih populista 36:35 30% radnih mjesta će nestati 45:05 Poljski primjer: majke, popusti i "savršena igrališta" 50:30 Hoće li AFD na vlasti izgubiti čar, kao FPÖ u Austriji

Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije. Od najave pridruženog članstva Kanade i odnosa prema umjetnoj inteligenciji, do onoga što je ostavila za kraj, spominjanja Ratka Mladića bez riječi "genocid", predsjednica Europske komisije protrčala je kroz mnogo relevantnih tema. No može li doista, i kako, Kanada postati pridružena članica Unije? Hoće li se spustiti kriteriji za nove članice nakon tolikog zastoja u proširenju? Mnogo je pitanja i nakon ovog govora ostalo bez odgovora. Pretplatite se besplatno na naš kanal!#EuropskaUnija #StateOfTheUnion #UrsulaVonDerLeyen #SunčanaGlavak #ToninoPicula #HDZ #SDP #EuropskiParlament #Strasbourg #RatkoMladić #Genocid #Srebrenica #ProširenjeEU #Kanada #UmjetnaInteligencija #CrnaGora #Vučić #Rusija #Ukrajina #IdejeHR 01:55 Kanada i pridruženo članstvo 03:25 Trump i Mark Carney 05:35 Jedinstvo Europe i "trokut" koji nije pljeskao 08:00 Kohezijska politika i proračun EU 09:00 Sigurnost, Rusija i hibridne prijetnje 09:45 Umjetna inteligencija – prijetnja i prilika 13:10 Zašto von der Leyen nije izgovorila riječ "enlargement" 18:00 Uvjetno članstvo 19:00 Vučić i Rama: Srbija i Albanija "već sutra u EU"? 20:25 Ratko Mladić i riječ koju nije izgovorila 24:15 Sankcije Rusiji

Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada. Nevidljive i nezanimljive sustavu jednako kao i korisnici njihovih usluga, to su najčešće žene srednje i starije dobi ili umirovljenice koje za 800-900 eura mjesečno nadomještaju hrpu stvari koje država nije u stanju osigurati osobama s invaliditetom. Država uopće ne zna kolike su stvarne potrebe, no terenska procjena pokazuje da je pokrivenost manja od 16%. RIS-u sindikalno organiziranje asistenata nije prva nemoguća misija - oni su od samih početaka uključeni u priču o ITAS Prvomajskoj. 📍 Pratite Ideje.hr za više razgovora o radničkim pravima i socijalnim temama. #OsobniAsistenti #RadničkaPrava #Sindikat #TheaRadović #Ideje 02:15 Što je Regionalni industrijski sindikat 02:35 Kako je sindikat ušao u priču o osobnim asistentima 06:10 Tko su osobni asistenti i što sve rade umjesto sustava 11:50 Fizička i psihička iscrpljenost asistenata 14:30 Što (ne) donosi najavljena reforma ove jeseni 19:30 Dvije klase asistenata – javni sektor vs. udruge 20:35 Ministar koji ignorira sindikat 26:35 Država bez vizije i plana 32:35 Priča o tvornici Itas Prvomajska 35:30 Perspektiva radničkih prava u doba umjetne inteligencije

Sarajevski novinar i direktor Media centra Sarajevo, Boro Kontić, gost je Domagoja Novokmeta nakon pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Kako se Srbija, ali i cijela regija, suočava s ratnom prošlošću?Gdje je uloga i odgovornost medija, obrazovnog sustava i intelektualaca? Kontić upozorava da su na događaju dominirali političari iz Bosne i Hercegovine, iz entiteta Republika Srpska, da je tamošnja javna televizija prenosila cijeli događaj, zbog čega joj je isključen signal u Federaciji BiH. Želeći pokazati koliko je politička situacija u BiH loša, Kontić kaže da prvi put u svom životu - neće izaći na izbore. 📌 Pretplatite se besplatno na Ideje.hr za nove razgovore o politici i društvu. #IdejeHR #BoroKontić #RatkoMladić #Srbija #BosnaiHercegovina #RepublikaSrpska #Beograd #Balkan #Sarajevo #politika fotografija na ilustraciji: Michael Büker 03:45 Tko je bio na pokopu 05:55 Presedan: genocid i državne počasti 09:00 "Hodom raka": korak naprijed, deset nazad 11:55 Paralela: 2026. i 1976. 14:00 Slučaj Austrije i Kurta Waldheima 19:15 Slom medija u regiji 22:13 Tabloidi i obrazovanje u Srbiji 28:25 Glasovi protiv u Republici Srpskoj 31:25 Izbori u BiH