Advertise on podcast: Kontrapovijest

Hrvoje Klasić u 39. epizodi Kontrapovijesti razgovara s pukovnikom i doktorom političkih znanosti Robertom Barićem o aktualnim previranjima u svijetu i regiji. Kakva je situacija u Ukrajini, a kakva u Gazi i Izraelu? Kakva je uloga Irana u regiji, je li oslabljen porazom svojih satelita i kakav je danas utjecaj pojedinih islamističkih oružanih organizacija? Koliko je Kina jaka vojna sila u ovom trenutku i je li sposobna integrirati Tajvan? Mogu li Tajvan, Japan, Južna Koreja i drugi dosadašnji saveznici više računati na podršku SAD-a? Što je uopće vanjska politika SAD-a pod Donaldom Trumpom? Hoće li NATO opstati kao institucija i u kakvom obliku? Što se mijenja u našoj regiji i hoće li EU mijenjati svoju politiku prema Srbiji?

Gost Hrvoja Klasića u 40. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar sa Sveučilišta u Pekingu Zvonimir Stopić, a razgovaraju o tome što je cilj kineske vanjske politike. Što zapadnjaci znaju ili misle da znaju o Kini, a što Kinezi znaju o zapadu i zapadnjacima? Kakav je odnos američke politike prema Kini i što je razlog za Trumpov trgovinski rat? Kakve odnose Kina ima s Rusijom, kakve s Evropskom unijom i na koji način gleda na države u vlastitom okruženju? Kako se Kina postavlja prema ratovima u svijetu i je li spremna vojno integrirati Tajvan?

Tko su zapravo folksdojčeri, kada su stigli u naše krajeve i zašto su nakon Drugog svjetskog rata masovno protjerani? U 41. epizodi Kontrapovijesti, Hrvoje Klasić razgovara s Goranom Beusom Richenberghom – publicistom, politologom i autorom nekoliko knjiga o povijesti njemačke zajednice u Hrvatskoj. Kroz razgovor otkrivaju kada su njemačke obitelji naseljavale ove prostore, kako su prošle kroz rat i poraće te kakav je danas život pripadnika te zajednice u Hrvatskoj.

On je najbolji povjesničar među rokerima i najbolji roker među povjesničarima. Među kolegama povjesničarima poznat je kao Davor Sučić, no raja na Balkanu zna ga kao Seju Sexona. U 42. epizodi Kontrapovijesti povjesničari Hrvoje Klasić i Davor Sučić razgovaraju o jugoslavenskoj povijesti - od Narodnooslobodilačke borbe, preko sukoba omladinske supkulture i službene politike 1980-ih, pa do posljedica koje su ratovi 1990-ih ostavili na države nastale na prostoru bivše Jugoslavije.

Hrvoje Klasić u 43. epizodi Kontrapovijesti razgovara s doktorom političkih znanosti Ivorom Sokolićem s londonskog LSE-ja o posljedicama Domovinskog rata na Hrvatsku danas. Što danas građani Hrvatske znaju, odnosno što misle da znaju o Domovinskom ratu? O kojim se temama govori u javnosti, a o kojima se i dalje šuti? Jesu li svi zločini i zločinci jednaki ili krivnja i dalje ovisi o nacionalnom predznaku?

Gošća Hrvoja Klasića u 44. epizodi Kontrapovijesti je politologinja i povjesničarka sa Sveučilišta u Utrechtu Iva Vukušić, autorica knjige "Srpske paravojske i raspad Jugoslavije", a razgovaraju o tome kakva je uloga paravojnih formacija u ratovima 1990-ih na području bivše Jugoslavije. Jesu li pripadnici paravojski teroristi? Tko i s kojim ciljem osniva prve paravojne formacije? Koliko je paravojnih jedinica i njihovih boraca evidentirano u tim ratovima. Koje su bile najpoznatije srpske paravojne formacije? Na koji su način bile povezane s državom i sigurnosnim službama? Jesu li pripadnici paravojnih formacija najviše sudjelovali u zločinima? Koje su bile hrvatske i bošnjačke paravojne formacije i kakva je situacija bila na Kosovu?

U 45. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s Maksimom Kamenjeckim, profesorom s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Kijevu, o nastanku dviju najmoćnijih obavještajnih službi 20. stoljeća - američke CIA-e i sovjetskog KGB-a. Kroz razgovor otkrivaju političke okolnosti i organizacijske modele najpoznatijih špijunskih organizacija 20. stoljeća, ali i kako su te službe oblikovale hladnoratovski svijet. Budući da Kamenjecki živi u Kijevu, dotaknuli su se i osobne povijesti Vladimira Putina, njegova uspona iz redova KGB-a do vrha vlasti – od Istočne Njemačke, preko Lenjingrada do Moskve.

Komunist, antifašist, partizan, disident, hrvatski nacionalist, a na kraju prvi hrvatski predsjednik. Tko je zapravo bio Franjo Tuđman? U 46. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić i njegov gost profesor Stevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, rasvjetljavaju slojevitu osobnu i političku povijest čovjeka koji je obilježio epohu. 

Gost Hrvoja Klasića u 47. epizodi Kontrapovijesti je profesor povijesti Miljenko Hajdarović, inače autor jedinog zabranjenog udžbenika povijesti u Hrvatskoj. Što je cilj nastave povijesti, naučiti mlade da postanu lojalni i poslušni domoljubi ili da kritički razmišljaju i djeluju u svijetu u kojem žive? Trebaju li hrvatski udžbenici sadržavati samo "hrvatsku istinu"? Koje su pozitivne, a koje negativne strane kurikuluma povijesti? Postoje li lijevi i desni udžbenici? Kakve su promjene nastupile kod novih generacija učenika? Mogu li društvene mreže i novi mediji doprinijeti u nastavi? Može li nas povijest naučiti kako da budemo bolji u budućnosti?

Gost Hrvoja Klasića u 48. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Nikola Ostojčić, a razgovaraju o tome što se dogodilo s rukovodstvom ustaškog režima nakon propasti tzv. NDH. Dok su neki, na čelu s poglavnikom Antom Pavelićem pobjegli, a neki su uhvaćeni na granici, postoje i oni koji su se vratili vjerujući da je moguće organizirati ustanak protiv nove vlasti. Što je to operacija "Gvardijan", kakvu je ulogu odigrala Udba u otkrivanju ustaških grupa i kako je izgledalo spektakularno suđenje u Zagrebu velikoj grupi uhvaćenih ustaša na čelu s Ljubom Milošem? Kako je, s druge strane, izgledalo suđenje četničkom vođi Draži Mihailoviću?

Gost Hrvoja Klasića u 49. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Mario Šimunković, a razgovaraju o ustaškoj represiji koja nije bila incidentna nego sustavna i zasnovana na zakonima tzv. NDH. Koje su bile ciljane skupine ustaške represije? Kad su počeli progoni Židova, Roma i Srba? Kada je počela i kako je izgledala represija nad komunistima? Kako su se ustaše tokom rata odnosili prema obiteljima onih koji su bili u partizanima? Koje su sve bile metode likvidacija? Na koji način se nakon oslobođenja odavala počast žrtvama fašističkog terora i kakvo je stanje spomenika danas?

Gost Hrvoja Klasića u 50. epizodi Kontrapovijesti je istraživački novinar Hrvoje Šimičević, a razgovaraju o širenju javne upotrebe ustaškog pozdrava "Za dom – spremni", o povijesnom revizionizmu i negacionizmu prema ustaškim zločinima koji dolazi iz vladajućih, crkvenih i drugih utjecajnih krugova društva.

Kraj Drugog svjetskog rata Jugoslavija je dočekala na pobjedničkoj strani, kao saveznica zapadnih sila i Sovjetskog Saveza. Međutim, kada je počeo rat, ni na zapadu ni na istoku nije bilo jasno koga će u Jugoslaviji podržati. Zapad na početku podržava četnike kao preostali dio vojske izbjegle kraljevske vlade, a Moskva vrlo stidljivo podržava komuniste i partizane. O tome kako se razvijala međunarodna situacija u odnosu na Jugoslaviju u ratu i poraću Hrvoje Klasić u 57. epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarem Borisom Tomanićem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. Kako je došlo do toga da je London počeo podržavati komuniste i sporazum Tito – Šubašić više nego Moskva i zašto je poslije rata došlo do sukoba Tito – Staljin?

Adolf Hitler nije počinio samoubojstvo nego se spasio i podmornicom pobjegao u Južnu Ameriku gdje je nastavio živjeti. Josip Broz Tito nije bio sin zagorskih seljaka nego podmetnuti ruski princ. Johna Fitzgeralda Kennedyja ubili su Rusi, odnosno Kubanci, odnosno CIA. To su samo neke od najpoznatijih teorija zavjere, a o tome što su teorije zavjere, kako i zašto nastaju i tko ih širi, Hrvoje Klasić u 56. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom Nebojšom Blanušom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Koja je razlika između zavjera koje su u povijesti bile stvarne i teorija zavjere koje su bile posve neopravdane?

Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?