Advertise on podcast: Kontrapovijest

Gošća Hrvoja Klasića u 60. epizodi Kontrapovijesti je novinarka i bivša glavna urednica Radija 101 Zrinka Vrabec Mojzeš, a razgovaraju o pokretanju, djelovanju i konačnom gašenju legendarne zagrebačke Stojedinice. Osnovan 1984. pod imenom Omladinski radio, Radio 101 okrenuo se urbanoj publici, unio ulični jezik u eter i otvorio slušateljima mogućnost direktnog uključenja u program. Pokušaji gašenja Stojedinice sredinom 1990-ih spriječeni su ogromnim prosvjedom građana, da bi joj na kraju presudila financijska kriza iz 2009. godine.

Gost Hrvoja Klasića u 59. epizodi Kontrapovijesti je beogradski novinar, urednik i izdavač Veran Matić, osnivač radiotelevizije B92. Kako je iz razvoja omladinskih medija 1980-ih došlo 1989. godine do pokretanja radio stanice B92 koja će 1990-ih okupiti oko sebe intelektualnu i nezavisnu kulturnu scenu u Srbiji i postati simbol angažiranog novinarstva, antiratnog otpora i otpora režimu Slobodana Miloševića?

Jesu li nacije stare, drevne zajednice ili su biološke tvorevine, ili je pak riječ o fenomenu modernog doba, točnije o produktu 18. i 19. stoljeća u kontekstu prijelaza s feudalizma na kapitalizam? Koja je razlika između hrvatskog nacionalizma i hrvatskog patriotizma? O fenomenu nacije i nacionalizma Hrvoje Klasić u 58. epizodi Kontrapovijesti razgovara s Nikolom Tomašegovićem, profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Povjesničar Hrvoje Klasić u prvoj epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom i HRT-ovim urednikom Dariom Špelićem o korijenima izraelsko-palestinskog sukoba. Kako je i kada došlo do povratka Židova u Svetu Zemlju? Kad su izbili prvi sukobi između arapskog i židovskog stanovništva? Zašto nikada nije proveden plan o stvaranju dviju država? Što je Hamas i kako je nastao? Zašto su propali svi mirovni pokušaji i koje su zemlje danas ključne za dovođenje Židova i Palestinaca za pregovarački stol?

U drugoj epizodi Kontrapovijesti povjesničar Hrvoje Klasić razgovara s povjesničarom i novinarom Tihomirom Ponošem o nastanku dviju Jugoslavija. Zašto i u kojim okolnostima nastaje Prva Jugoslavija 1918., a zašto i u kojim okolnostima Druga Jugoslavija 1943. na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, čija se 80. obljetnica obilježava ovih dana? Što bi se dogodilo za Srbe, Hrvate, Slovence i druge narode da 1918. nije nastala Prva Jugoslavija? Kako su Titovi partizani nakon nacifašističke okupacije Jugoslavije svojom borbom stekli podršku Saveznika i zašto su ih prvi prihvatili Britanci, a Sovjetski Savez posljednji. Kako dolazi do formiranja AVNOJ-a i što je Drugo zasjedanje AVNOJ-a donijelo narodima Jugoslavije?

Povjesničar Hrvoje Klasić razgovara s kolegom Martinom Previšićem o najkontroverznijem i najtraumatičnijem jadranskom otoku. Zašto je Staljin 1948. htio srušiti Tita i koliko su njegovi pristaše, zvani informbiroovci, bili opasni za Titovu Jugoslaviju? Zašto su internirani baš na Golom otoku i kako je izgledao njihov put od hapšenja do logora? Kako je izgledao "preodgoj" na Golom otoku pod paskom Udbe i tko je provodio nasilje nad logorašima? Kako su prolazile logorašice, a kako obitelji logoraša? Je li istina da bi bez Golog otoka cijela Jugoslavija postala Goli otok?

Hrvoje Klasić u 4. epizodi Kontrapovijesti razgovara o karakteru Josipa Broza Tita s novinarom i publicistom Borisom Rašetom, autorom knjige "Tito – povjerljivo i osobno". Je li se Tito uspeo na čelo Partije denuncirajući drugove u Moskvi ili ih je štedio koliko je mogao? Je li bio beskrupulozan kao zapovjednik u Drugom svjetskom ratu? Je li poslije rata bio diktator, autokrat i tiranin ili se konzultirao s drugima i ekonomizirao svoju moć? Je li ga bilo strah sukoba sa Staljinom 1948. ili je u tome vidio priliku za sebe i Jugoslaviju? Čime je to opčinio brojne američke predsjednike i državnike širom svijeta? Zašto je Vatikan naredio da zvone crkvena zvona povodom njegove smrti? Zašto je Tito i danas fenomen koji izaziva emocije i zašto se svaka knjiga o njemu odmah rasproda? U čemu se sastoji Titov politički genij i što današnji državnici mogu naučiti od njega?

Jedni ne vjeruju da je postojao, drugima je najvažnija ličnost u povijesti, sin Božji, pa i sam Bog. Povjesničar Hrvoje Klasić u Kontrapovijesti razgovara s kolegom Trpimirom Vedrišem o povijesnom Isusu. Što znamo kao povjesničari o Isusu? Koji sve izvori govore o njegovom životu? Što kažu evanđelja, a što grčki i rimski izvori? Koliko su evanđelja međusobno sukladna? Kako bi izgledao Isusov CV? Gdje se rodio, kako je izgledao, kojim je jezikom govorio? Može li ga se smatrati političkim buntovnikom i ima li nesuglasja u izvorima o tome da je bio razapet? Gdje je sve putovao i što je radio deset godina prije pogubljenja? Kada se točno počinje slaviti Božić i kako se pojavio taj datum Isusovog rođenja? Na koji se način mogu pomiriti vjerski i znanstveni pogled na njega?

Hrvoje Klasić u šestoj epizodi Kontrapovijesti razgovara sa Senadom Šelo Šabić, doktoricom političkih znanosti s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, o Daytonskom sporazumu kojim je 1995. definirana današnja Bosna i Hercegovina. Zašto je uopće potpisan Daytonski sporazum? Kakva je bila vojno-politička situacija u Bosni i Hercegovini 1995.? Zašto su na pregovorima u Daytonu bili predstavnici Srbije i Hrvatske? Zašto je podjela bila 51 naprema 49 posto? Zašto pored Republike Srpske nije ubačen i treći, hrvatski entitet? Omogućuje li Daytonski sporazum da se narodi BiH izdvoje i postanu samostalni? Kakva je danas uloga međunarodne zajednice u BiH? Koje je probleme Dayton riješio, a kakvi problemi proizlaze iz Daytonskog uređenja BiH?

Sugovornik Hrvoja Klasića u sedmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a tema su ljudi koji negiraju strašan nacifašistički genocid nad Židovima. Otkud potječe riječ holokaust? Kada počinje negiranje holokausta i kakvi ga ljudi predvode? Koja je njihova najčešća taktika argumentacije? Kako je pravno definiran genocid i koliko su važne brojke o žrtvama? Kako evropska društva reagiraju na one koji negiraju masovne zločine i u kojim državama oni mogu završiti u zatvoru? Na koji način negiraju holokaust oni koji tvrde da se u Jasenovcu nije ništa dogodilo ili da je bio samo radni logor? U koje vrijeme je ustaški antisrpski projekt poprimio i antisemitska obilježja i tko su bili vodeći ustaški antisemiti? Koliko je Židova iz NDH deportirano u Auschwitz, u odnosu na stradale od ustaške ruke? Kako su ustaše povezali progon Židova s genocidom nad Srbima i Romima? Imamo li u Hrvatskoj znanstvenike koji negiraju holokaust ili su to razni priučeni amateri? Je li itko dosad odgovarao za kazneno djelo negiranja genocida koje postoji u hrvatskom zakonu?

Gost Hrvoja Klasića u osmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar i ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, a tema su teze koje relativiziraju i negiraju zločinačku narav ustaškog režima i njegova logora smrti u Jasenovcu. Zbog čega je nastao logor Jasenovac i tko su bili logoraši? Jesu li ustaške metode još prije Drugog svjetskog rata podrazumijevale eliminaciju Srba, Židova i Roma? Koji su ustaški logori prethodili uspostavi Jasenovca? Zbog čega je pogrešno govoriti o Jasenovcu kao o radnom logoru? Na koji su način vršene masovne egzekucije u Jasenovcu, gdje su bila glavna stratišta i gdje se nalazi većina masovnih grobnica? Kako je došlo do manipuliranja brojem žrtava u Jugoslaviji? Na koji način današnji revizionisti umanjuju broj žrtava i koliko precizno je moguće utvrditi stvarni broj? Na osnovu kojih dokumenata i istraživanja je Spomen područje Jasenovac došlo do današnjeg broja od više od 83 tisuće žrtava? Imaju li revizionisti ikakvih argumenata za tvrdnje da je poslije rata Jasenovac nastavio funkcionirati kao logor za političke protivnike?

Hrvoje Klasić u 9. epizodi Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti Davorom Bobanom o tome kada je i kako započeo i kada i kako će završiti rat u Ukrajini. Jesu li Ukrajinci izmišljena nacija, kako to tvrdi Putin, i može li to biti razlog da se napadne Ukrajinu? Je li Putinovo negiranje zapravo ojačalo integritet ukrajinske nacije? Je li rusko stanovništvo u Ukrajini bilo ugroženo, s ukidanjem prava na svoj jezik i svoje škole? Što bi bili stvarni razlozi za izbijanje rata i gleda li Rusija na Ukrajinu i druge susjedne zemlje kao na štit prema NATO-u i Europi? Jesu li NATO i Sjedinjene Države prilikom raspada Sovjetskog Saveza obećali Rusiji da se nikada neće širiti na istočnu Europu? Kako to da je Rusija nakon raspada SSSR-a priznala Ukrajinu u granicama s Krimom i Donbasom? Je li opravdana tvrdnja da se "Amerikanci bore do posljednjeg Ukrajinca"? Što je rat učinio Rusiji i koliko se ona ustvari dobro drži? Postoji li mogućnost kompromisa i kako bi rat na kraju mogao završiti?

Gost Hrvoja Klasića u 12. Kontrapovijesti je Lovro Kralj s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a razgovaraju o tome jesu li ustaše bili fašisti i što je uopće fašizam. Imamo li inflaciju upotrebe termina fašizam? Što razlikuje fašiste od običnih nacionalista? Što je totalitarizam i kakvo je to društvo? Kada nastaje ustaška organizacija i u kojem trenutku počinje fašizacija ustaškog pokreta? Na koji način je malobrojna ustaška organizacija okupila ljude da bi mogla obnašati vlast? Kakav oblik društva su pokušali stvoriti? Koji su ostali primjeri fašističkih stranaka i režima u Europi s kojima ustaše imaju bliske odnose? Je li bili i nekih drugih fašističkih projekata na prostoru tadašnje Jugoslavije?

Hrvoje Klasić u 13. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Milanom Radanovićem iz Arhiva Srba u Hrvatskoj o četnicima. Kad se pojavljuje pojam četnik i što su četnici do 1941. godine? Kakav je nakon okupacije Jugoslavije bio odnos četnika Koste Pećanca i četnika Draže Mihailovića? Iz kakvih razloga nastaju četnički odredi u Crnoj Gori, Dalmaciji i Bosni i Hercegovini? Što su to bili "legalni" četnici koje je plaćala kvislinška vlast u Srbiji? Kada je počela suradnja četnika Draže Mihailovića s Nijemcima? Kakva je bila suradnja četnika s Talijanima i s vlastima tzv. NDH? Zašto im je borba protiv partizana bila važnija od otpora okupatorima? Gdje završava glavnina četnika krajem rata i kakva im je sudbina?

Hrvoje Klasić u 10. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić s  Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu o tome zašto su bili podizani i zašto su poslije rušeni spomenici antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora. Koji su bili kriteriji izgradnje tih spomenika i tko je o tome vodio brigu? Zašto se u Jugoslaviji žrtve nisu etnicizirale? Kakva je kvaliteta antifašističke spomeničke baštine i koji su radovi bili vrhunska ostvarenja? Je li postojao otpor boračkih organizacija i lokalne zajednice smjelim umjetničkim projektima? Koji je glavni razlog masovne devastacije antifašističkih spomenika početkom 90-ih? Je li se radilo o stihijskom rušenju ili o nalogu vlasti? Imaju li smisla pokušaji da se neki od velikih antifašističkih spomenika danas obnove?